Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić razgovarao je u Londonu s predstavnicima najveće australske investicijske banke Macquarie Group Ltd., koja je pokazala interes da osigura milijardu eura za gradnju i obnovu škola u Hrvatskoj te drugih javnih zgrada. Iako Vlada nije raspisala tender, Mark Dooley, izvršni direktor Macquarie Capitala Europe u Londonu, istaknuo je kako je njegova kompanija zainteresirana za sudjelovanje.
I EBRD je prije tijekom dana spustio svoju procjenu rasta BDP-a za Hrvatsku u ovoj godini na minus 0,6 posto. Najnovije prognoze objavljene su uoči godišnje skupštine EBRD-a, na koju je Hrvatska poslala svoje najjače snage: guvernera centralne banke Željka Rohatinskog i dva najmoćnija ministra u Vladi Radimira Čačića i Slavka Linića.
Inače je EBRD rado viđen gost u Hrvatskoj, a trenutačno se s njima vode pregovori o ulasku u Hrvatsku poštansku banku i novim kreditnim linijama za HEP i HŽ teškim 400 milijuna eura. Ti su krediti okosnica za ovogodišnje Vladine investicijske planove, na temelju kojih Banskih dvori priželjkuju lagani rast od 0,8 posto. Država želi uložiti u infrastrukturu i obnovu oko 8 milijardi kuna. Kredit EBRD za HŽ iskoristio bi se za obnovu željezničke pruge Rijeka-Zagreb, dok bi HEP išao u brzopotezni projekt obnove dalekovoda. Za sve drugo treba vremena za pripremu projekata. Pozitivnim se trendovima, kaže EBRD u svojim prognozama, možemo nadati tek od 2013. godine, kada nam predviđaju rast od 1,7 posto. Hrvatsko je gospodarstvo, vele u izvješću, zapelo u fazi stagnacije, iz koje će se izvući tek punopravnim članstvom u EU sljedeće godine.
Za razliku od Hrvatske koja bilježi minuse, EBRD za regiju središnja Europa i baltičke zemlje, gdje su smjestili i Hrvatsku, očekuje rast od 1,6 posto, ali dvostruko sporiji rast nego što je bio prošle godine jer su svi izloženi posljedicama dužničke krize eurozone. Industrijska proizvodnja pada širom Europe, a k tome banke nerado odobravaju kredite, što EBRD uočava kao ozbiljan problem. EBRD inače godišnje plasira širom svijeta oko 9 milijardi eura, a Hrvatskoj je iz tog izvora godišnje stizalo oko 250 milijuna eura. Kad je riječ o domaćim projektima, naše su želje izgleda bile veće od mogućnosti jer je redovito ostajalo neiskorišteno 100 do 200 milijuna eura odobrenih projekata.
Mene zanima što sada šuti bogata dijaspora.Aj nekako bih shvatio ne podržavaju crvene unatoć volji naroda!? Ali nisam osjetio da su se istakli i za osmogodišnjeg madata HDZ-a i Friškoga. Meni tu nekakj nikako ne štima, a vama!????