Hrvatski je bankarski sustav stabilan i perspektivan, među
najprofitabilnijima u regiji, no zbog visoke koncentracije, struktura
mu je i dalje neuravnotežena. Sukus je to analize hrvatskog bankarstva
u 2005. godini, predstavljena 14. put u specijalnom izdanju Privrednog
vjesnika "Banke Hrvatska i svijet".
Analizu je i ove godine radio analitičar Žarko Primorac, regionalni
direktor konzultantske kuće Deloitte, no za razliku od lani, kad su
njegove kritike mnogo oštrije iskazivale strah od rizika i kapaciteta
stanovništva za vraćanje kredita, bankarski je sustav počastio s dosta
superlativa.
Prvo mjesto po aktivi, dobiti, osnovnom i jamstvenom kapitalu i dalje
drži Zagrebačka banka, drugo Privredna banka Zagreb, koja je od Zabe
jača po temeljnom kapitalu, dok se u ukupnom rangiranju sa šestog na
treće mjesto izdignula Raiffeisenbank Austrija, ispred Hypo Alpe-Adria
banke i Erste & Steiermärkische banke.
Rast kredita
HVB Splitskoj banci pripalo je šesto mjesto, slijede Slavonska,
Hrvatska poštanska, OTP i Volksbanka, koja je prvi put ušla među prvih
deset.
Ipak, po aktivi i neto dobiti Erste je još uvijek ispred RBA. U ukupnoj
aktivi financijskog tržišta banke imaju udio od 80 posto, no taj je
pokazatelj ipak u padu, budući da su lani participirale sa čak 88
posto. U aktivi koja je u godini dana skočila 17,5 posto, na 325,5
milijardi kuna, fondovi drže 7,5 posto, leasing 5,5 posto, osiguranja
5,1 posto, a stambene štedionice 1,8 posto udjela. O koncentraciji
svjedoče podaci da prvih šest banaka drži čak 82 posto bankarske
aktive, ostvaruju 85 posto dobiti, izdali su 80 posto kredita i
zapošljavaju više od 71 posto radnika.
Što se tiče podrijetla vlasništva, premoćan je austrijsko-talijanski
kapital, a u odnosu na ostatak regije samo Češka, u kojoj je 94,8 posto
stranog bankarskog kapitala, ima veći udio od naših 91,3 posto. -
Izvjesno će osvježenje biti ulazak Société
Généralea, jer će dovesti do postupnog slabljenja
monopola talijanskih i austrijskih banaka.
Kreditna aktivnost banaka rasla je čak 21,5 posto, u čemu je
najviše sudjelovala Zaba sa 38,1 milijardu kuna odobrenih kredita, PBZ
je plasirao 29,8 milijardi kuna kredita, a Erste 19,4 milijarde kuna.
Štednja je najveća također u Zabi, gdje je premašila 29,6 milijardi
kuna, slijedi PBZ sa 21,8 milijardi kuna, Erste sa 11,1 milijardu kuna,
dok RBA ima potpuno jednak iznos kredita i štednje 8,7 milijardi
kuna.
Jaka kuna loša
Dok je lani isticao rizike, a posebno kreditni, kao glavni problem
domaćih banaka, uz smanjenu dohodovnost klijenata kao argument za težu
otplatu kredita, Primorac sada naglašava da je to zaduživanje, koje
nije moguće zaustaviti tehničkim mjerama, nego iscrpnom reformom
cijelog sektora.
Ne vjeruje ni u povećanje kamatnih stopa, no iskazuje bojazan od
jačanja kune.
HNB ima male mogućnosti sprečavanja aprecijacije tečaja koja je
jako loša za hrvatski izvoz i turizam. Ako se pod hitno ne provede
reforma, moglo bi doći do velikih kriza u tim sektorima zaključio
je.
ANALIZA
