Domaći brendovi i dalje drže čvrste vodeće pozicije na ljestvici najjačih marki robe široke potrošnje, pokazalo je posljednje istraživanje agencije za marketinško savjetovanje i istraživanje Valicon o snazi robnih marki na hrvatskom tržištu. Zvijezda je, naime, i dalje vodeći brend u Hrvatskoj u 2010., dok Vegeta i dalje drži drugu poziciju. Jamnica se pozicionirala kao treći najjači brend na domaćem tržištu, a slijede Cedevita, koja je u odnosu na 2008. ostvarila najveći rast, a potom još jedna Zvijezdina, odnosno Agrokorova marka - Zvijezda majoneza. U društvu 10 najjačih, na desetom su mjestu, nakon stranih brendova Orbita, Coca-Cole, Nivee i Aquafresha, Dukatovi jogurti, a među top 20 brendova na ljestvici koje vole Hrvati su još Čarli (11.), Zvijezda margarin (13.), salame Gavrilović (14.), kave i čajevi Franck (15. i 16.), Jana (17.), Domaćica (18.) i trajno mlijeko Dukat (20.). Kad je pak o najjačim regionalnim brendovima riječ, Podravkina Vegeta i dalje drži prvu poziciju, a Atlanticova Cedevita drugu.
Pouzdanost i kvaliteta
Pritom ne treba zanemariti ni brojne druge Hrvatima omiljene brendove poput Kraševih Dorina, Bajadera ili Griota, Mikado čokolada Zvečeva, Koestlinovih štapića, keksa ili pak mliječne industrije gdje dominiraju Vindija i Dukat. Ističući kako su brendovi dugotrajna imovina i na taj način njima treba i upravljati, Kraš priču o svojim brendovima gradi na privlačenju i zadržavanju interesa potrošača i vrhunskoj kvaliteti na kojoj su odrastale generacije. Najjači brandovi s vremenom su se i mijenjali, prilagođavali... A asortiman je samo lani proširen za 30-ak novih proizvoda poput bijele Domaćice, dječjih čokoladica Football Kings i novih Dorina čokolada... pri čemu se uvijek ima na umu d je povezanost s krajnjim potrošačem i njegovim potrebama najjača vrijednost Kraševih brendova. Slično kažu i u Podravci koja u svom portfelju ima cijeli niz snažnih i etabliranih marki poput Podravke, Vegete, Lina, Eve, Dolcele... Pouzdani su, kvalitetni i potrošači im vjeruju, a kako je kriza više utjecala na neetablirane brendove, za budućnost svojih brendova ne boje se ni u Dukatu, koji već pet godina zaredom osvaja priznanja Trusted brand prema ocjeni potrošača.
- Danas, kada potrošači kupuju sve pažljivije, tražeći prvenstveno proizvode najpovoljnijeg odnosa cijene i kvalitete, te uz kontinuiran rast udjela privatnih robnih marki, do izražaja dolazi prava snaga brandova. Dukat tako bilježi i blagi rast ukupnog tržišnog udjela, a u kategorijama trajnog mlijeka i značajan rast - kaže direktor marketinga Dukata Vladimir Gnjidić. U čak 14 od 16 testiranih mliječnih kategorija Dukat je osvojio i Best Buy priznanje, a uz krovnu robnu marku Dukat, najsnažnije robne marke ujedno su i one najdugovječnije poput b.Aktiv LGG-a, SenSiu, Dukatino, Dukatelu, Sirelu ili Brzo&Fino.
Vindija kao najveća prehrambena industrija u Hrvatskoj i vodeća u regiji svojim potrošačima nudi više od tisuću različitih proizvoda u deset poznatih robnih marki, poput prvog domaćeg mliječnog brenda ‘z bregov, piletine Cekin, puretine Vindon ili pak kvalitetnih Vindi sokova, prvog izotoničnog napitka u RH Iso-sporta te drugih brandova objedinjenih pod znakom “Kvaliteta Vindija”. Tijekom 52-godišnjeg postojanja, Vindija kontinuirano širi proizvodne asortimane. Samo od 2009. uvela je čak 95 novih proizvoda. Neprikosnovena kakvoća proizvoda priskrbila je Vindiji brojna priznanja, oznake i certifikate, poput Mlijeka hrvatskih farmi, nagrade Superbrands i pregršt međunarodnih priznanja poput njemačkih DLG medalja, a vodeći Vindijini proizvodi imaju i izvozne brojeve koji im omogućavaju izravan plasman na zahtjevno europsko tržište.
Mogući i novi brendovi
Stipan Bilić, direktor Kondina, kaže kako hrvatska prehrambena industrija ima najdulju povijest, pa tako i tradiciju stvaranja i razvijanja brendova. Ipak, od svih grupacija prehrambene industrije konditorska je najviše brendirana i tu je i svaka tvornica brend. Brend tvrtke i proizvoda daje dodanu vrijednost nekoj kompaniji, u konditorskoj industriji i 50%, tako da je borba na tržištu za brendove, borba za dodanu vrijednost koja podebljava profite kompanija. Strane tvrtke svoje brendove danas u RH prodaju i ispod cijene - primjerice, cijena čokolade uvezene na hrvatsko tržište je oko 3,6 €/kg, a veleprodajna cijena u razvijenim zemljama EU oko 8 €/kg, tako da hrvatskim brendovima prijeti i nestajanje, upozorava Bilić.
Strani se proizvođači, kako bi zauzeli dio tržišta odriču se zarade od brenda, ali tako dugoročno ulažu u brendiranje proizvoda na našem tržištu, što si hrvatski ne mogu priuštiti, a tu su i trgovci sa svojim robnim markama, tako da je Hrvatskoj, smatra on, potrebna industrijska politika kojom će se definirati potreban kapital kojega će banke staviti na raspolaganje za jačanje i dalje pozicioniranje domaćih brendova. Bilić je uvjeren kako svi domaći brendovi u prehrambenoj industriji mogu opstati u EU. Dapače, moguće je stvoriti i nove brendove, s obzirom da se nalazimo na razmeđi gastronomske tradicije koja ima obilježja romanske, germansko-srednjoeuropske i istočno-turske prehrambene tradicije temeljem kojih se mogu razvijati specifične kvalitetne robne marke.
- Iako je danas, s iznimkom Vegete i Podravkinih juha, teško naći europski prepoznate hrvatske brendove, puno ih je regionalno snažnih koji bi se kroz sustavni rad, pored srednje i istočne Europe kojoj gravitiramo, mogli proširiti i na cijelo europsko tržište. Taj proces, dijelom će biti odgovornost vlasnika brendova, a dijelom društva u cjelini koje će se kroz svoju pozitivnu prepoznatljivost nametnuti u okviru zajednice europskih društava - kazao je čelnik HGK Nadan Vidošević.
