Privatizacija našeg najvećeg osiguravatelja je pred vratima, pritom
značajno mjesto ima povezivanje s Hrvatskom poštanskom bankom.
Poznavatelji tržišta vjeruju da Vlada time može povećati vrijednost
obiju financijskih institucija, ali i šanse u osvajanju tržišta
povezanim grupama proizvoda. O poslovanju i planovima razgovarali smo s
Hrvojem Vojkovićem, čelnikom CO-a.
VL: Kako ocjenjujete poslovne
rezultate u prvom tromjesečju? Zaustavili ste pad tržišnog udjela u tom
razdoblju, no ponovno se smanjio u travnju.
VOJKOVIĆ: Lanjskim rezultatima , ali i prvog tromjesečja 2006. možemo
biti iznimno zadovoljni, pogotovo ako uzmemo u obzir da je prvi put od
90-ih zaustavljen pad tržišnog udjela, čak i vraćen za tri postotna
boda. Lani smo ostvarili bruto dobit 113,5 milijuna kuna, čime je
prebačen poslovni plan, dok je s neto dobiti 98,2 milijuna kuna
postignut rast 11 posto. Ostvarili smo bolji rezultat u gotovo svim
vrstama osiguranja. U prvom tromjesečju bruto dobit nam je 27,3
milijuna kuna, 15,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Ne
možemo reći da smo time zauvijek zaustavili pad udjela jer je on
logična posljedica liberalizacije i demonopolizacije tržišta pa je
realno očekivati zaustavljanje na oko 35 posto u sljedećih pet godina.
No, prvi put nakon 16 godina usporili smo trend, a nakon izgradnje
stanica za tehnički pregled te distributivnih kanala pošte i
bankoosiguranja, očekujemo zaokret u pozitivan trend. Svjesni smo
da tržišni udio možemo zadržati i povećati jedino ako i u
životnim osiguranjima značajnije preuzmemo lidersku
poziciju, i to razvojem i rastom prodajne mreže s naglaskom na
bankoosiguranje, ponudom novih proizvoda te kvalitetnim upravljanjem
sredstvima.
VL: Kako kanite odgovoriti na
preuzimanje primata Allianza u životnim osiguranjima?
VOJKOVIĆ: Kada govorimo o životnim osiguranjima, ne smijemo zaboraviti
činjenicu da je od 26 osiguravajućih društava, 13 u stranom vlasništvu.
Tih 13 društava drži 60 posto portfelja osiguranja života. Trenutačno
vodeći osiguratelj u osiguranju života je u stranom vlasništvu, a tu
poziciju mu je donijela najveća hrvatska banka koja je također u
stranom vlasništvu. Prema dostupnim podacima, više od 60 posto
produkcije osiguranja života upravo se realizira putem te banke, i to
odobravanjem kredita što su uvjetovani sklapanjem polica osiguranja
života. Istodobno, značajan je problem da i neke druge banke poslovno i
kapitalno povezane sa stranim osiguravateljima prisutnim u Hrvatskoj,
odbijaju poslovnu suradnju s Croatia osiguranjem. Vjerujemo u
ravnopravnu tržišnu utakmicu i ne možemo tolerirati takvo stanje.
Poduzet ćemo korake da se to promijeni, bilo sami, bilo s Hanfom,
HNB-om ii Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. Osim toga, upravo
provodimo u prosincu pripremljenu strategiju povratka liderske pozicije
u životnim osiguranjima, plasiranjem novih proizvoda, jačanjem interne
zastupničke mreže i dodatnim nagrađivanjem zastupnika u prodaji
životnih osiguranja. Uprava Društva već je donijela odluke o razvoju
novih proizvoda osiguranja života vezanim uz investicijske fondove i
štednog osiguranja djece, razvoju interne zastupničke mreže i
organiziranju dodatnog nagrađivanja pribavitelja osiguranja života.
Budite sigurni, u životnim osiguranjima vrlo skoro bit ćemo ponovno
prvi.
VL: Ima li novih informacija o
privatizaciji?
VOJKOVIĆ: Početkom travnja raspisali smo natječaj zajedno s partnerima
iz HPB-a za odabir financijskog konzultanta i povjerenstvu predložili
svog kandidata. U ovoj fazi analiziramo pristigle ponude, a do sredine
lipnja trebao bi se potpisati ugovor s jednom od zainteresiranih kuća.
Nakon što se napravi procjena stanja u CO i HPB-u, konzultant će Vladi
kao vlasniku predložiti određene modele privatizacije, odnosno
kapitalnog povezivanja.
VL: Kao što je već poznato,
privatizaciju povezujete s HPB-om
VOJKOVIĆ: Uz prodaju naših proizvoda u poslovnicama banke, s HPB-om
intenzivno radimo na ostvarivanju projekta HPB Stambene štedionice koja
je dobila dozvolu za početak poslovanja od HNB-a. Prihvaćen je i
prijedlog ulaska HPB-a u vlasničku strukturu tvrtki Croatije Leasinga i
Croatije osiguranja mirovinskog društva, te ulazak Croatije osiguranja
u vlasničku strukturu društva HPB Investa. Dogovorena je i suradnja u
području upravljanja imovinom.
VL: Gdje ste u zdravstvenim
osiguranjima? Zašto niste preuzeli Addendu? Sada je u sastavu
Osiguranja Zagreb s kojim o preuzimanju pregovara Generali.
VOJKOVIĆ: Preuzimanje Addende nije realizirano, jer je to bila
poslovna odluka uprave društva. Nastojanja Generalija su logična budući
da organskim rastom nisu uspjeli ostvariti značajan pomak na tržištu.
Ako postoji takva želja Generalija, model akvizicije koji uključuje i
plaćanje značajne premije uračunane u cijenu akvizicije, postavlja se
kao nezaobilazan. Ipak, za pretpostaviti je da takav model rasta
podrazumijeva i preuzimanje nemalog poslovnog rizika s obzirom na
izvjesnost da će se u procesu preuzimanja tih društava zateći i
određene dubioze. Smatramo kako organskim rastom Croatije zdravstvenog
osiguranja dobivamo na kvaliteti i profitu, što se sada nakon stečaja
Addende pokazalo itekako opravdanom odlukom. Tijekom procesa slabljenja
Addende i nakon stečaja, bilježimo osjetan porast premije CZO-a, što je
u izravnoj vezi s osiguranicima koji su dio portfelja Addende spontano
prenijeli k nama, vjerujući u uslugu CZO-a. Croatia zdravstveno
osiguranje bilježi konstantan rast premije, tako da smo 2005. završili
sa 27,5 milijuna kuna policirane premije za 30.000 osiguranika.
Planovi za budućnost su ulaganje u nove proizvode, razvoj prodajne
mreže, marketing i nastavak stvaranja vlastite infrastrukture, to jest
osnivanje vlastitih poliklinika.
VL: Čelnik Generalija, koje se
spominje i kao potencijalni interesent u privatizaciji, nedavno je
izjavio kako je njihovo društvo primjer za osvajanje, a CO za gubitak
tržišta. Prilično oštra ocjena!
VOJKOVIĆ: Michele Cirieco mi je osobno vrlo simpatičan i radujem
se svakom susretu s njim pa sam se začudio toj izjavi, kojom je
prekršio elementarna pravila pristojnosti u komunikaciji sa stručnom
javnošću i kolegama iz struke, ali i zanemario poslovne činjenice.
Pozicija Generalija i CO bitno je drukčija, gotovo neusporediva. Oni
tek počinju s ozbiljnijim radom, ulaganja su im veća, pa su im i stope
rasta visoke, jer počinju od nule. Pitanje se može postaviti i kako,
unatoč dugoj prisutnosti na našem tržištu i vlasničkoj povezanosti s
društvom koje je peto u svijetu, nisu uspjeli ostvariti značajniji
tržišni udio. U svakom slučaju, želim im uspjeh, snažna kompanija može
djelovati na razvoj tržišta, od toga u konačnici najviše uspjeha mogu
imati osiguranici.
VL: Zakonske promjene, koje predviđaju
duševne boli širenje kruga osoba koje polažu pravo na odštetu u slučaju
smrti i teške invalidnosti na bake i djedove te nerođenu djecu povećati
će troškove osiguravateljima. Spremate li poskupljenja polica?
VOJKOVIĆ: Ne postoji relevantna sudska praksa na kojoj bi bili vidljivi
učinci zakona. Realno je pretpostaviti da će troškovi rasti, ali sudska
praksa tek treba zaživjeti za konačne ocjene.
VL: U kojoj je fazi projekt Branimir
Grada?
VOJKOVIĆ: Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da su u svibnju angažmanom
Uprave društva izmijenjene odredbe GUP-a i u tijeku je preinaka
arhitektonskog rješenja za hipermoderan centar Branimir Grad koji je,
smatramo, infrastrukturna nužnost i kapitalni projekt - i za Zagreb i
Croatiju osiguranje. Od 99., zbog izostanka angažmana u rješavanju
problema, projekt je stagnirao, no prepreke su konačno iza nas. Na
zemljištu površine oko 10.000 gradit će se centar od 70.000 četvornih
metara, od toga će 30.000 biti ispod razine tla. Građenje bi trebalo
trajati oko dvije godine.
VL: Na sjednici Nadzornog odbora l9.
svibnja, navodno je odlučeno da članovi Uprave polovinu svojeg osobnog
bonusa ostvarenog u 2005., pola milijuna kuna, doniraju Caritasu i za
obranu generala Gotovine. Možete li to potvrditi?
VOJKOVIĆ: Odlučili smo se solidarizirati s onima za koje smatramo da im
je pomoć potrebna. To je osobni čin nas kao članova Uprave. Zato, tu
donaciju ne bih htio komentirati, jer intencija nije bila da od toga
radimo samoreklamu, već da u okviru naših mogućnosti materijalno
potpomognemo društvene i humanitarne organizacije. Prijedlog je da se
pomogne Fond hrvatskih branitelja, Caritas ili druge humanitarne
ustanove.
HRVOJE VOJKOVIĆ Uz prodaju naših proizvoda u poslovnicama HPB-a, intenzivno radimo na projektu HPB Stambene štedionice
