Intervju

Damir Kuštrak: Potrošit ćemo referendum, a problem ostaje

'obzor...Zagreb...27.05.2009.    Pavla Hatza 12, Hrvatska udruga poslodavaca, HUP, intervju Damir Kustrak, predsjednik HUP-a,  Photo: Goran Stanzl/Vecernji list'
'Goran Stanzl/Vecernji list'
14.07.2010.
u 12:22

Tonemo dublje od drugih zemalja u regiji jer je program oporavka trebalo donijeti u travnju 2009., a ne u travnju 2010.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski zagrijao je ljeto upozorenjem Vladi da ni on neće čuvati tečaj ako Vlada ne smanji troškove. Hoćemo li se pozdraviti s jakom kunom, pitamo na vrućih zagrebačkih 35 predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca Damira Kuštraka.

A on kaže:
– Živimo u trokutu koji se sastoji od banaka, HNB-a i Ministarstva financija, taj bi trokut trebao biti sveto trojstvo, no može biti i bermudski trokut. Tečaj kune je posljedica, a ne uzrok problema, diktira ga ponuda novca. Dosad je u 95 posto slučajeva HNB branio kunu od aprecijacije, i sve dok priljev stranog novca bude velik, tečaj će biti takav kakav jest. Problem je kada iz fiskalne politike proizlazi rast troškova koje nemate na koga prevaliti.

Kako ocjenjujete ponašanje banaka u krizi: digle su kamate, zatvorile se i kreditiraju samo državu?

Sve dok država mnogo posuđuje, banke linijom manjeg otpora idu na najmanje rizične plasmane. Kada se država ne bi toliko zaduživala, banke bi se morale okrenuti gospodarstvu.

Kakav bi rebalans Vlada trebala pripremiti?

Rebalans s ciljem da se ne zadužujemo za otplatu kamata. Išao bih također na veliko restrukturiranje proračuna, a jedina stavka koja se ne bi smjela smanjivati su kapitalne investicije.

Biste li dirali u plaće, mirovine?

Sve su stavke podložne promjenama, ali te promjene zahtijevaju set reformi. Kad je riječ o plaćama, treba razgovarati o masi plaća, na koju se može utjecati putem neto plaća ili broja zaposlenih. Kamo smjera mirovinska reforma, još se ne zna, no da ja odlučujem o tome, omogućio bih svim umirovljenicima da rade bez straha od gubitka statusa, a sudbinu povlaštenih mirovina vezao bih uz stanje javnih financija.

Što je u Vladinu programu oporavka najproblematičnije?

Brzina. Neke mjere planirane su za kraj 2011., kad su izbori. Ipak, s obzirom na stanje u zemlji i međunarodne okolnosti, možda će se prvi put dogoditi da Vlada neće imati izbora i reforme će morati provoditi.

Kako to da su na kraju poslodavci najčvršća potpora premijerki Kosor?

To nije potpora premijerki, već programu gospodarskog oporavka koji je na tragu dijela naših zahtjeva. S premijerkom dobro surađujemo, ona komunicira, hoće saslušati drugu stranu. HUP će surađivati sa svakom vladom, tko god da je sastavlja.

Ni poslodavci nisu pokazali veliku spremnost na žrtvu: pokrenuli su otkaze, smanjili plaće, zaustavili zapošljavanje.

Najveća žrtva koju poslodavci mogu učiniti jest da spase vlastitu tvrtku, time su spasili budućnost radnih mjesta. Žrtva nije ono kako se povremeno ponašaju u javnom sektoru “dok ide, ide”.

Čak je i vaš istaknuti član Tedeschi uskratio regres svojim radnicima, a poduzeo je, kaže, najveću akviziciju na svijetu.

Regres je bio upitan samo u jednoj njegovoj tvrtki, za to vjerojatno postoje razlozi.

Promjena Zakona o radu prometnula se u prvorazredno političko pitanje. Zašto?

Spor se nije trebao dogoditi, niti on ima veze s privatnim poslodavcima. Trebalo je sve učiniti da se postigne dogovor, što ide na dušu objema stranama. Sad imamo peticiju za referendum, vjerojatno i referendum, koji je objektivno problem i za jedne i za druge. Jedno pitanje, jedan članak iz zakona koji ima 300 članaka, pretvorit će se u političku kampanju, što nije u interesu sindikata. S druge strane, Vlada će dobiti referendum na kojem će velik broj ljudi htjeti izraziti svoje mišljenje o njoj. Potrošit ćemo referendum, a nećemo riješiti problem, pri tome ne mislim na potrošeni novac.

Kako biste vi riješili problem?

Treba se vratiti na početak, a za ključna pitanja doći do konsenzusa. Ako nema spremnosti na konsenzus, nema ni socijalnog dijaloga, i tada mora biti jasno tko je protiv njega. Svi smo postali taoci problematike javnog sektora!

HSLS je izišao iz Vlade, Darinko Kosor okuplja nove snage. Špekulira se i s vašim povratkom u politiku i liberale.

Nemam političkih ambicija, iz HSLS-a sam otišao 2002., a Kosoru želim mnogo uspjeha.

Zašto Hrvatska tone najviše u usporedbi s drugim zemljama u regiji?

Zato što je program gospodarskog oporavka donesen u travnju 2010. umjesto u travnju 2009. ili zimi 2008. Kasnimo i to je ključan razlog, a ovo razdoblje moglo bi se iskoristiti barem da se ne ponavljaju pogreške.

Ključne riječi

Komentara 7

OB
ojdana bojanić
21:28 14.07.2010.

Banke najveću kamatu ubiru na umirovljeničkim kreditima.

PI
pile
09:29 15.07.2010.

Jaki su ti naših biznismeni kao Kuštrak i društvo. Pored toliko sposobni i talentirani i bogati hrvata koji žive u inozemstvo i uvijek su spremni pomoći i razvijati matičnu državu nitko se ne sjeti da njih pozove ili upita, odd vlade, političara, pa do naših biznismena kao Kuštrak. Irska, Izrael, Italija, itd.., svi su se digli na temelju svoje dijaspore a mi to želimo onemogučiti! Kakav absurd...žalosno...jako žalosno...

OB
-obrisani-
15:55 14.07.2010.

Pa dobro,ako tećaj kune i padne,ništa zato,, uostalom rijetki su hrvati koji nisu u posljednjih 5 godina uštedjeli mare jedan milion Eura. Evo ja uštedjeh 4 miliona,iako nisam u vladi RH ništa radio,,a št6o bih tek uštedio ,da sam radioo ?*? Ma svi ćemo mi preživjeti,,kriza će proći. Samo sa HDZ-om možemo računati na još bolje sutra,pa makar se morali zadužiti još za 10 milijarda eura.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije