Izgledi su za svjetski gospodarski oporavak krhki pa se zemlje regije trebaju više oslanjati na domaću štednju i vlastite izvore financiranja, jedna je od glavnih poruka predsjednika EBRD-a Thomasa Mirowa s današnje godišnje skupštine te financijske organizacije u Zagrebu. EBRD financira i promovira razvitak 29 zemalja jugoistočne Europe, a njegov prvi čovjek vjeruje da će oporavak regije biti spor i dugotrajan, bez obzira na to što su oni sami lani uložili oko 8 milijardi eura.
Građani disciplinirani
Pohvalno se izjasnio i o ponašanju stranih banaka u krizi jer su sačuvale svoju angažiranost u regiji. – Građani ove regije prisiljeni su podnositi velik teret za izlaz iz krize, a čine to odlučno i disciplinirano, rekao je Mirow. Ojačan sa 10 milijardi eura dodatnoga kapitala, EBRD će i dalje pratiti različite programe, a osobitu će pozornost obratiti razvitku lokalnih financijskih tržišta, potpori malom i srednjem poduzetništvu, energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša, regionalnoj trgovini i nastavku europskih integracija.
Francuska ministrica Christine Lagarde kazala je da je pogoršanje javnih financija donijelo određenu dozu nepovjerenja, a osobit je problem bio u Grčkoj. – Spirala nepovjerenja uzdrmala je tržište, a mjere koje smo donijeli utjecat će i na stabilnost ovog područja. Do prije nekoliko tjedana činilo se da zemlje eurozone neće pasti pod utjecaj krize. Stabilizacija koja je ostvarena uza značajne fiskalne i monetarne intervencije povećala je deficit i javni dug više nego što smo mogli zamisliti. Morali smo dati signal o neuništivoj solidarnosti i intervenirati kako bismo postigli sigurnost, kazala je C. Lagarde.
Pošto je pozdravila goste na engleskom, predsjednica Vlade Jadranka Kosor u odmjerenu je govoru na hrvatskom jeziku kazala kako Vlada sve čini da ispuni svoj glavni cilj, uvede zemlju u EU te stabilizira njezinu ekonomiju, za što očekuje i financijsku podršku svijeta. Istaknula je da Hrvatska podupire europske i euroatlantske napore susjednih država, a da u tome mogu računati i na pomoć domaćina pokazala je predajom prijevoda pravnih stečevina EU srpskom premijeru Mirku Cvetkoviću. Hrvatska premijerka Kosor i predsjednik EBRD-a Mirow bili su i domaćini radnog ručka za predsjednike vlada Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije te zamjenika premijera Moldavije, koji se odvijao iza zatvorenih vrata, a poslijepodne su održani i brojni bilateralni susreti.
Mirow je ocijenio da se regija suočava s najtežom krizom od početka tranzicije i da će izlazak biti dugotrajan i težak. Procijenio je kako će pokretači rasta iz pretkriznog razdoblja ostati sputani idućih godina, što bi se moglo protumačiti i kao poruka domaćoj javnosti i investitorima da ne računaju previše na strani kapital. I ova je skupština za EBRD bila prilika da potiče jačanje regionalne trgovine i trgovinskih veza te zajedničke investicije u infrastrukturu.
Kao što je regionalna integracija prioritet, tako je prioritet i šira integracija u veliku europsku obitelj. "Moramo sve učiniti da proces ujedinjavanja Europe ne dođe na mrtvu točku", poručio je predsjednik EBRD-a.
Rast je bio pretjeran
Na plenarnom skupu guvernera upozorio je, pak, da temelji oporavka moraju biti makroekonomska i financijska stabilnost, odnosno moraju se spriječiti neodrživ rast kredita i prekomjerni manjkovi u bilanci plaćanja. Mirow je istaknuo kako je tranzicijski proces stvorio goleme dobitke, no rast financijskog sektora možda je bio pretjeran i previše se oslanjao na strano financiranje. "Stoga je sada imperativ na razvitku lokalnih financijskih tržišta", istaknuo je. Dan prije i MMF je upozorio hrvatsku Vladu da smanji javne rashode i što prije poboljša efikasnost gospodarstva. MMF očekuje da će se gospodarske prilike u Hrvatskoj poboljšati u drugoj polovici godine, no oporavak će biti krhak. Stoga traže od Vlade da smanji izdatke za javnu upravu, dovrši mirovinsku, zdravstvenu i socijalnu reformu, ubrza privatizaciju i reformu zakona o radu kako bi uveli veću fleksibilnost na tržištu rada.
sigurno jaca nusila hrvatski zrak i vodu na prodaju