Radeći "Izglede“ u siječnju ove godine zaključili smo da "među ekonomistima i dalje prevladava pesimizam“, tvrdi se u novim "Izgledima" Hrvatske udruge banaka. Prije šest mjeseci, zaključujemo, ekonomisti su bili prilično optimistični. U međuvremenu su gotovo svi promijenili svoja očekivanja stope rasta BDP-a za 2010. – prema dolje.
U siječnju je prosječni očekivani pad BDP-a iznosio 1,1%. Najveći pesimist očekivao je pad od 2%, a najveći optimist zadržavanje gospodarske aktivnosti na prošlogodišnjoj razini. Sada prosječni očekivani pad iznosi 1,4%. Najveći optimist očekuje pad za 1%, a najveći pesimist - 2,0%. Ukupno gledano, promjenu očekivanja za 0,3 postotna boda na niže možemo smatrati statistički nebitnom. No, možemo govoriti o tome da pesimizam ostaje prevladavajući pogled na budućnost hrvatskog gospodarstva do kraja ove godine, bez bitne promjene u odnosu na prognoze i stavove od prije šest mjeseci.
Jača kuna u skladu s manjim deficitom tekućeg računa bilance plaćanja. Ekonomisti su blago promijenili očekivano kretanje tečaja do kraja godine u skladu s promjenom kretanja pojedinih komponenti ukupne potražnje. Sada u prosjeku očekuju nešto manji deficit tekućeg računa bilance plaćanja nego u siječnju (-4,2% naspram -4,6% BDP-a) i malo jaču kunu u odnosu na euro do kraja godine (7,32 naspram očekivanih 7,45 prije šest mjeseci). Unatoč nešto povoljnijim očekivanjima u pogledu odnosa s inozemstvom, ekonomisti su prilagodili prosječno očekivanje visine vanjskog duga u odnosu na BDP. Pred šest su mjeseci u prosjeku očekivali omjer od 100,2%, dok prosječno očekivanje sada iznosi 104,9%.
Ekonomisti sada imaju i mnogo lošije očekivanje od proračuna (što je u skladu s izraženijim pesimizmom u pogledu domaće potražnje). Prije šest mjeseci prosječni je očekivani saldo opće države iznosio -3,8%. Sada to očekivanje u prosjeku iznosi -4,9% BDP-a. Izdaci opće države nastavili su nominalni rast, porezni prihodi podbacuju i ekonomisti logično očekuju znatno veći fiskalni deficit u takvim uvjetima. Prema njihovim očekivanjima, takva fiskalna politika neće dati protucikličke učinke u vidu usporavanja pada aktivnosti jer vidimo da se pogoršanje stanja u proračunu javlja u korelaciji s pogoršanjem prognoza u realnom sektoru.
Ovaj je odnos moguće tumačiti na dva načina. Prva je hipoteza fiskalno optimistična i ona glasi da bi pad aktivnosti bio još i veći da fiskalna politika nije ekspanzivna. Druga je hipoteza fiskalno pesimistična i ona glasi da fiskalna ekspanzija i deficit ili nemaju učinke ili čak doprinose pogoršanju gospodarske situacije. Druga je hipoteza u skladu s istraživanjima prikazanima u ranijim brojevima "HUB Analiza".
Na tržištu novca sada očekuju nešto niže kamatne stope (manje od 4%), no na drugom kraju krivulje prinosa očekivani su prinosi povećani. Prije šest mjeseci očekivali su prinose na kunsku obveznicu 2017. i eursku 2015. na oko 5,9% odnosno 5,5%, a sada se ta očekivanja kreću u prosjeku oko 6,2% i 5,8%. Radi se o za državu nešto povoljnijim prinosima od onih koji vladaju na tržištu u ovome izrazito napetom trenutku. Stoga možemo primijetiti da su ekonomisti pretpostavili da će zbog pojačane fiskalne osjetljivosti premije rizika trajno reagirati prema gore, no tu reakciju ipak vide blagom i prvenstveno zavisnom o averziji prema riziku u globalnom okružju. Ono bi se, prema ovim brojkama, do kraja godine trebalo primiriti u odnosu na aktualni nemir. U takvom, smirenijem okružju, Vlada ne bi imala problem financirati proračun i s ovako povećanim deficitom.
Proizvodnja kukuruza je jedina buducnost za intelientnu hrvatsku. nazalost imat ce se opet jak konkurent kao primjerice SAD ali \"we can\". Ili lubenice mozda pa da konkuriramo na EU trzistu. sto bismo jos mogli smisliti?mozda proizvoditi med, da pcelarstvo je nasa buducnost. mi sjedimo a pcele rade, a kad se nesto zaradi odmah treba zapoceti s gradnjom jedne divne kuce. nije da je trebamo ali sto drugo. prosiriti vrstu pcelarskih proizvoda? ma ne to je previse komplicirano.