Premijerka Jadranka Kosor iznenadila je javnost izjavom da će struja poskupjeti manje nego što je HEP tražio s obzirom na njegovu dobit u prva tri mjeseca od čak 900 milijuna kuna. Tako visoka dobit u tako kratkom razdoblju nezabilježena je.
2,5 puta bolji od HT-a
Primjerice, uspješni HT u istom razdoblju imao je 2,5 puta nižu dobit od problematičnog HEP-a! Zašto su uopće tražili poskupljenje struje?!
Večernji list nije dobio službeni odgovor HEP-a o razlozima takvih sjajnih rezultata, ali se neslužbeno može čuti da ih tumače odličnim hidrometeorološkim prilikama. Naime, proizveli su mnogo više struje u hidrocentralama te su zahvaljujući nižoj proizvodnji pomoću mazuta imali niže troškove.
Analitičar Damir Novotny baš ne vjeruje u iskazanu dobit HEP-a, odnosno smatra da treba analizirati bilancu kako bi se vidjelo kako je dobiven ovakav rezultat.
– Moguće je da su rezani različiti manji troškovi koji nisu vezani uz samo poslovanje, kao što su skupa sponzorstva, ali nadam se da ovakav rezultat neće pridonijeti odgodi restrukturiranja koje je HEP-u nužno jer 20 godina nije investirao u nove kapacitete – kaže Novotny. Na pitanje treba li struja poskupjeti, Novotny kaže da je nužna promjena tarifa zbog koje bi struja trebala biti skuplja za velike potrošače i industrijske proizvođače, a nekim bi malim potrošačima mogla i pojeftiniti.
HSLS protiv poskupljenja
Struja u ovoj godini nikako ne smije poskupjeti jer bi to narušilo učinke mjera gospodarskog oporavka, upozorio je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor.
– Ako skinete krizni porez, a poskupite energente, niste ništa dobili. Tako se ne može povećati potrošnja koja bi vodila oporavku – argumentira D. Kosor. Predsjednik Odbora za energetiku i okoliš Ivica Toljan ističe da najprije treba liberalizirati tržište električne energije razdvajanjem proizvodnje i prodaje električne energije od distribucije.
– Do početka ožujka iduće godine HEP mora provesti zakone Europske komisije, a to znači izdvajanje operatera prijenosnog sustava iz sustava. Povećanje cijene struje može se prihvatiti tek kada Grupa HEP do kraja završi proces restrukturiranja. Mora se vidjeti poslovanje svake pojedine "tvrtke kćeri" i zašto se nekima povećava cijena, a nekima ne. Apsolutno je neprihvatljiv argument HEP-a da poskupljenjem pokrivaju dugove. Ne smije biti prelijevanja novca između tvrtki kćeri, što EU zakonski najstrože zabranjuje. Tek kad se sve to napravi treba vidjeti zašto će struja poskupjeti i gdje ide taj novac – kazao je Toljan. HSLS je predložio i uvođenje formule za izračun cijene struje zbog velikog utjecaja proizvodnje iz hidroelektrana. Predložili su polugodišnju korekciju da bi se zaštitio HEP pri suši i građani pri većim oborinama kada bi struja morala pojeftiniti. Predložili su uvođenje državnih subvencija za plaćanje struje najsiromašnijim građanima, na temelju OIB-a, a zatražili su da HEP promijeni i ponudi nove tarifne modele za prodaju struje te da se sve investicije u 10 novih elektrana financiraju privatnim kapitalom ili u suradnji s HEP – Proizvodnjom. – Neprihvatljivo je više financiranje iz cijene kilovat-sata i širenje državnog vlasništva – kaže Kosor.
Činjenica jest da RH već godinama uvozi od 18 do 25 % struje iz inozemstva, ovisno o hidromet. i meteorološkim uvjetima te stanju u sferi remonta velikih energ. objekata. Znači, za toliko smo \"kratki\" i tu se krkani i muljatori svih fela obogate na provizijama i kojekakvim poslovima jer bi im bilo tegobno življenje da HEP proizvodi dostatno struje za sve domaće potrebe i još da izvozi. Zato se i tako iznimno sporo grade novi energ. objekti (jedna sitna HE ove godine) jer oni imaju % merak. A da se ne govori da je javna tajna da radno mjesto košta 10 tisuća eura, pri čemu mislim na držače kombinirki i uredske službenike. Vrhuška pak ima managerske ugovore koji se penju u stratosferu i predstavljaju toliku tajnu (jer bi izazvali revolt ostalih uposlenika) da se isplaćuju preko satelitske tvrtke koja služi baš toj namjeni (za okačiti plaće managera na njihove račune).