Gospodarskog oporavka Hrvatske za sada nema, za razliku od većine zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i EU-a u cjelini, zbog čega se Hrvatska izdvaja kao zemlja s najizraženijim padom zaposlenosti, navodi se u Informaciji o gospodarskim kretanjima za ožujak 2014. koju je objavio HNB.
"Inflacijski su pritisci prigušeni zbog slabe potražnje i pada uvozne inflacije. Poboljšanju salda tekućeg računa u Hrvatskoj pridonosi, između ostalog, pad robnog uvoza, dok se u usporedivim zemljama poboljšanje temelji na rastu robnog izvoza. U idućem razdoblju dodatni uteg oporavku bit će fiskalna politika zbog ulaska u proceduru pri prekomjernom manjku. Sve to upućuje na zaključak da bi se jaz između Hrvatske i usporedivih zemalja mogao još više povećavati bez odlučnijih mjera ekonomske politike. Recentni rast premije za rizik za Hrvatsku pokazuje da to očekuju i financijska tržišta", navodi se u tekstu.
U četvrtom tromjesečju 2013. ostvaren je pad gospodarske aktivnosti, realni BDP smanjio se za 06, posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a na razini cijele godine smanjenje realnog BDP-a iznosilo je 1 posto. Kraj 2013. obilježila su iznimno nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja su se na početku 2014. donekle ublažila, a nastavio se i trend smanjivanja inflacije potrošačkih cijena.
Krajem prošle i na početku ve godine domaći uvjeti financiranja nisu se znatnije promijenili, dok su inozemni troškovi porasli. Domaća je kreditna aktivnost slaba, a poduzeća se umjereno razdužuju prema inozemstvu. U uvjetima inozemnog razduživanja privatnog sektora i javnih poduzeća priljev kapitala u posljednjem tromjesečju 2013. ostvaren je ponajprije zbog zaduživanja države u inozemstvu.
"Ekspanzivna monetarna politika nastavila je podržavati visoku likvidnost domaćega bankovnog sustava, a sezonski pritisci na slabljenje tečaja zaustavljeni su intervencijom HNB-a na deviznom tržištu. Fiskalna konsolidacija nije se nastavila u 2013. godini, a rast se javnog duga ubrzao", navodi se u Informaciji.
Cijelu Informaciju možete pročitati ovdje.
bilo bi dobro da država sada uskoči pa pomogne nezaposlenima na način da zaposli jedno 10-15000 novih birokrata, da postojeće županije rascjepka na barem jedno 40-50 podžupanija, pa kada se to zbroji, novi podžupani,podžupanice,novi zamjenici i zamjenice,nove sekretarice,novi audiji, eto nama novih 20000 zaposlenih...