Kreditiranje u zemljama središnje i istočne Europe raste gotovo dva i
pol puta brže od štednje; krediti su u posljednjih pet godina rasli čak
62 posto, pri čemu su ih depoziti slijedili s rastom od tek 26 posto.
Opada disciplina štednje, a raste tendencija zadovoljavanja potreba
odmah upozorio je Andrea Moneta, član Uprave BankAustria
Creditanstalta, komentirajući analizu bankarskih trendova u regiji, na
godišnjem skupu EBRD-a u Londonu.
Po svemu rekorderi
U BA-CA-inoj analizi prvo mjesto na ljestvici kreditnog rasta drže
Hrvatska i Slovenija, s 22 posto kreditom opterećene populacije starije
od 15 godina. U četiri godine u Hrvatskoj se udvostručio udio
stanovnika s kreditima, sa 11 na 22 posto, a istodobno smo rekorderi i
u postotku pada štednje. Premda raste udio stambenih kredita, još ne
jenjava penetracija potrošačkih i gotovinskih.
Po korištenju dopuštenog prekoračenja, koje ima 46 posto građana,
nadmašuje nas samo Slovenija, gdje je minusu više od pola građana
čak 51 posto. U Bugarskoj se građani uopće ne koriste prekoračenjem, u
Rumunjskoj to čini tek jedan posto stanovnika, u Bosni i Hercegovini
tri posto, u Mađarskoj dva posto, a u Poljskoj tri posto.
Depozite u Hrvatskoj ima 26 posto stanovnika u odnosu na 38 posto 2001.
godine, a pretekli su nas Slovačka i Češka, gdje štedi 56 posto
građana, te Slovenija s udjelom štednje od 46 posto.
Putovanja prva
Hrvatska je iznadprosječna i po ukupnom korištenju bankarskih
proizvoda, koje ima 83 posto odrasle populacije, u odnosu na 78 posto u
novopridruženim članicama Europske unije. Premašuju nas samo Slovenci
sa 99 posto, dok su kanditati za EU daleko ispod nas; Rumunjska sa 50
posto i Bugarska sa 37 posto.
To pokazuje velik potencijal ove regije. Oko 150 milijuna ljudi u
središnjoj i istočnoj Europi još se ne koristi financijskim uslugama
banaka, što pruža izvrsne prilike za sve davatelje financijskih usluga
na tom području istaknuo je Andrea Moneta.
A u što se ulaže?
Na prvom su mjestu putovanja i sportske aktivnosti, za što štedi oko 30
posto stanovnika regije, slijedi obrazovanje sa 18 posto, oprema za
kućanstvo i zdravstveni zahvati sa 17 posto, elektronička oprema sa 15
posto, proslave vjenčanja i rođendana te namještaj sa 14 posto, a
iznenađuje podatak da su automobili tek na osmome mjestu s deset posto.
Kupuju se u 40 posto slučajeva štednjom, a u 54 posto kreditiranjem.
Zanimljiv je podatak da je su na top-listi planiranih investicija u
Bosni i Hercegovini zdravstveni zahvati i korekcije zuba, za što štedi
28 posto stanovnika, a prednjače i po štednji za plastične operacije,
za koje novac po strani ostavlja dva posto populacije, dvostruko više
od prosjeka regije. Dok Srbija i Crna Gora te BiH odskaču u kreditnom
zaduživanju za putovanja, sport i opremanje kućanstva, a isto to
ušteđevinom plaćaju najviše Slovenci, Česi i Mađari, ta ista dobra, ali
i automobile i zdravstvene zahvate, Rumunji i Bugari mahom planiraju
dobiti na dar!
ANALIZA
