Male mirovine i stroga regulativa doveli su do toga da se hrvatski
radnici dulje od europskih zadržavaju u radnom odnosu. Novi podaci HZMO
kažu da je prosječna dob umirovljenja lani bila 62,1 godinu, što je
dulje nego u Europi. Hrvatska i Turska će tek ove jeseni biti uključeni
u istraživanje Eurofounda, ali već je jasno da je Hrvatska među
državama koje imaju najniži udjel minimalne plaće u odnosu na prosječna
primanja, ali i najdulji radni vijek.
Uostalom, mirovine novih umirovljenika manje su od 200 eura što je i
glavni razlog da se radnici zadržavaju u radnom odnosu što dulje
mogu. Do 1999. godine prosječna dob novih umirovljenika bila je bliže
pedesetima, a u HZMO-u ističu da se lani sa 52 godine išlo tek u
invalidsku mirovinu.
Europljani su lani u mirovinu odlazili s prosječnih 60,8 godina.
Najmlađi novi umirovljenici bili su Slovenci (58,5), a najstariji Irci
(64,1). Objavio je to u svojem godišnjem izvještaju o radnim
uvjetima u EU Eurofund, Europska zaklada za poboljšanje životnih i
radnih uvjeta.
Starenje stanovništva
Zbog starenja stanovništva, namjera je EU starije zaposlenike što dulje
zadržati na poslu, pa je postavljen i cilj da radi najmanje polovica
stanovništva od 55 do 64 godine. No, europski je prosjek sada samo 42,2
posto. Razlike su velike od samo 27 posto u Poljskoj, preko 31
posto u Sloveniji, do čak 69 posto u Švedskoj.
Najniža se plaća u Hrvatskoj kreće oko 1600 kuna neto što odgovara
trećini prosječne plaće u državi koja je prema posljednjim podacima
bila 4788 kuna. Procjenjuje se da je oko tristo tisuća radnika
prijavljeno na minimalac. Sindikati traže zakon koji će to
povećati na 50 posto prosječne plaće, odnosno na 2400 kuna neto, što
bi, tvrde poslodavci pa i dio granskih sindikata, bilo pogubno za
tekstil i drvnu industriju.
Najniža nadnica u EU čak je 18 puta veća u Luksemburgu gdje je, s
1503 eura bruto mjesečno, najviša nego u Bugarskoj, gdje je
najniža, samo 82 eura. U Sloveniju ona, pak, iznosi 512 eura. Razlika
je upola manja, ali i dalje golemih 7,4 puta, kad se u jednadžbu
uključi kupovna moć tada je na dnu, sa 189 eura mjesečno,
Rumunjska, dok je Luksemburg na vrhu sa 1417 eura.
Turska do Slovenije
S 517 eura, Turska se smjestila odmah iza Slovenije, sa 676, a
ispred Češke i Mađarske. U SAD-u najniža nadnica prema
kupovnoj moći doseže samo 779 eura i niža je čak i od grčke (785).
Svaka trća žena u EU radi nepuno radno vrijeme
Najniža nadnica kreće se od trećine prosječne mjesečne bruto plaće u Slovačkoj (i SAD-u) do polovice mjesečnoga prosjeka u Irskoj i Luksemburgu. U Sloveniji je minimalac oko 45 posto prosjeka, a prima ga samo dva posto zaposlenika. Najviše su tjedno na poslu lani provodili Grci – 42,7, a najmanje Danci (35,5). Sa skraćenim radnim vremenom radi 17,8 posto Europljana, ali trećina svih zaposlenih žena koristi tu varijantu. U nas je postotak onih koji rade skraćeno 7,8. Među mlađima od 24 godine čak je 42 posto onih s ugovorom na određeno vrijeme. Taj je broj lani porastao na 13,9 posto ukupne radne snage. S takvim je ugovorima više žena (14,4%) nego muškaraca (13,5%). (SdP)
