Počela je godina skromnog oporavka za zemlje središnje i istočne Europe, no unatoč tome što više neće biti akceleracije kao prije krize, regija je još uvijek jako privlačna za bankarsko poslovanje, posebno u usporedbi sa zemljama zapadne Europe. Ta poruka, barem deklarativno, opovrgava mišljenja da je kriza regiju gurnula u drugi plan interesa investitora. Novi model bankarskog poslovanja okrenut je prema održivom razvoju, uz fokus na učinkovitosti, omjeru prihoda i troškova te troškovima rizika. To je osnovna poruka UniCreditove studije o bankarstvu u regiji koju je, u sklopu konferencije Euromoney, predstavio Gianni Franco Papa, novoimenovani šef UniCredita za središnju i istočnu Europu.
– Središnja i istočna Europa ključni je pokretač profitabilnosti grupe; radit ćemo na većoj alokaciji kapitala u regiji i maksimiranju profita u maloprodaji – istaknuo je Papa te najavio otvaranje 900 novih poslovnica; po 300 u Turskoj i Rumunjskoj, 100 u Mađarskoj te 200 u ostalim zemljama, usporedno s razvojem ostalih bankarskih kanala.
Brojke nas ne štede
Sve su to zemlje u kojima ima još prilično prostora za širenje, no na Večernjakovo pitanje znači li to da bi grupacija mogla donijeti odluku o napuštanju tržišta kao što je hrvatsko, na kojem je maksimiranje profita stvar prošlosti, a kao budućoj članici EU otvara nam se veća mogućnost zaduživanja građana u drugim zemljama, Papa je odgovorio:
– Vrlo smo dobro pozicionirani u Hrvatskoj, gdje je Zagrebačka banka najveća na tržištu. Da, Hrvatska se pridružuje EU, vjerujemo da se ljudi mogu zadužiti i u drugim zemljama, no hrvatski će klijenti, vjerujemo, i dalje poslovati s našom bankom. Nije tako lako ostvariti poslovni odnos u banci u drugoj zemlji. Kad su u pitanju stambeni krediti, tu je rizik hipoteke, poznavanje klijenta, itd. Ne mislimo izaći s tržišta, nije to pitanje maksimiranja profita, vrlo smo sretni rezultatima već sad. Hrvatska nam je glavni driver za rast u regiji. Nema govora da odemo s tržišta.
U dugoročnoj prognozi atraktivnosti tržišta regije, Hrvatska je malo iznad sredine, dok su Turska i Rusija najatraktivnije, a Austrija najlošija. Ne tako davno, mi smo bili na mjestu Turske.
No, brojke analitičara nas ne štede; prognoza gospodarskog rasta do 2012. pozicionira nas na dno ljestvice zemalja u regiji, s najgorim rezultatom od 1,6 posto rasta u 2011. i dva posto u 2012. Prosjek regije 2011. je 3,8 posto, a 2012. 4,2 posto.
– Kratkoročno, 2011. će biti godina diferencijacije na zemlje središnje Europe i Tursku koje će imati nešto brži rast, te južnu Europu i Baltik, koje očekuje sporiji oporavak – istaknuo je Papa. S bankarske strane, regija ima potencijal, ali i potrebu rebalansa.
Stambeni krediti još imaju nizak udio u usporedbi s eurozonom, a visok potencijal rasta imaju i tvrtke, za razliku od potrošačkih kredita kojima se prognozira niska potražnja.
Meta su mala i srednja poduzeća, s fokusom na srednja. U poslovanju s poduzećima i investicijama već smo na prvom mjestu po volumenu transakcija između 2005. i 2010. godine. Lukoil i Agrokor primjeri su golemih transakcija prekograničnog kreditiranja – istaknuo je Papa.
No, kreditni rizik najveća je prijetnja prekograničnom kreditiranju. Osim što grupacija želi izbjeći dvostruko oporezivanje, velik je i utjecaj Basela III.
– Izravni utjecaj na razinu likvidnosti i financiranje podružnica različit je od zemlje do zemlje. Utjecaj Basela III je velik, ali ne dramatičan. Veći je problem regulativa svake zemlje koja limitira alokaciju kapitala između matice i podružnica – objašnjava Papa.
Investicijska strategija
Pokretanje kreditne aktivnosti najavljuje kad se ponovno javi potražnja, posebno kad su u pitanju tvrtke. Tijekom krize, kaže, stvarno se moraju rezati troškovi i usmjeriti na učinkovitost, ali ne i dugoročno; investicijska strategija ne smije biti zaboravljena, to je sljedeći važan korak za bankarsku industriju.
– Imamo dovoljno kapitala, likvidnosti i rizičnog apetita – poručio je Papa, otkrivajući da se situacija s udjelom loših kredita stabilizira, što je dobra poruka za ekonomski razvoj.
Na pitanje o smanjenju kamata u Hrvatskoj, s obzirom na iznimno niske kamate na depozite, Debora Revoltella, glavna ekonomistica UniCredita, referirala se na visoke troškove rizika zemlje.
– Jednom ćemo biti u mogućnosti smanjiti troškove kreditiranja. No, dok se ne smanji rizik zemlje, to neće biti moguće – dodao je i Papa.
I bit ćemo najgori sve dok HDZ i ostale stranke koje zbog svojih prljavih parcijalnih interesa (Pupovac i 4nici u Saboru) podržavaju ovu sramotu od Vlade koja od svog nastanka Hrvatsku vuče na dno... Što prije trebamo prijevremene izbore na kojima pobjedu ovaj put MORAJU odnijeti stranke hrvatskog predznaka s poštenim ljudima koji imaju jansnu strategiju razvoja...