Pod pritiskom dužnika koji sve teže otplaćuju kredite, čije mjesečne rate konstantno rastu, banke su se konačno počele prilagođavati i ovih dana jedna po jedna objavljuju mjere koje će olakšati otplatu, barem privremeno.
Posljednja u nizu je Privredna banka Zagreb, koja je pripremila čak sedam mogućnosti kojima korisnici kredita mogu korigirati i visinu mjesečne rate i olakšati trenutačni pritisak koji sada ponajprije uzrokuje rast vrijednosti švicarskog franka. Ova je valuta na svom povijesnom maksimumu, izjednačena s vrijednošću dolara. Nakon što su im proteklih godina rasle kamate, dužnici kredita u švicarcima sada su doslovno podivljali zbog tečaja, jednako kao i rate njihovih kredita.
Tri banke u prilagodbi
Na tečaj banke ne mogu utjecati, no mogu na dinamiku otplate i ostale parametre kojima se smanjuje mjesečna rata. Zagrebačka je banka prije nekoliko dana smanjila kamatu za stambene kredite u švicarskim francima za 0,55 postotnih poena, što će u prosjeku klijentu donijeti godišnju uštedu od oko 2000 kuna.
>>Sedam načina za prilagodbu kredita, rate kojih su podivljale
Kamate je za 0,25 postotnih bodova snizila i Erste banka, koja je prva ponudila i produljenje roka otplate kredita do deset godina te mogućnost ugovaranja ili povećanja već ugovorenog iznosa takozvanog ostatka vrijednosti do najviše 40 posto ugovorene glavnice. Svjesna da se samo snižavanjem kamate anuitet ne može znatnije spustiti, PBZ je sada znatno proširio dijapazon mjera koje su pokrenule druge dvije banke, pa su, osim 0,35 postotnih bodova niže kamate, omogućili i konverziju kredita u kredit u eurima uz smanjenje kamate za 0,20 postotnih bodova, mogućnost počeka otplate glavnice, produljenje roka otplate na čak 35 godina, uz mogućnost djelomične otplate kredita iz ugovorenih kolaterala.
Godišnja ušteda 12.000 kn
Također, uveli su i opciju zamrzavanja iznosa rate u kunama na određeno razdoblje, uvođenje novog otplatnog plana s nižim anuitetima u početku i postupnim povećanjem iznosa.
Posljednja je opcija refinanciranje postojećeg kredita novima u eurima, bez naknade za raniju otplatu postojećeg kredita i naknade za troškove obrade novog kredita. Samo uz smanjenje kamate, rata kredita od 100 tisuća franaka na rok otplate od 20 godina, uz kamatu od šest posto, sa 716 franaka može se smanjiti na 546 franaka, odnosno 961 kunu mjesečno ili 11.532 kune godišnje. Doda li se smanjenju kamate produljenje otplatnog roka za 15 godina i konverzija u euro, anuitet od 716 franaka spušta se na 534 franka.
Mjesečna je ušteda veća od tisuću kuna (1028 kuna), a godišnja iznosi 12.336 kuna. No, s duljim rokom otplate banci se vrati i više novca.
U siječnju 2007. podigli smo stambeni kredit u PBZ-u u sfr - pri sklapanju kredita je osobni bankar dao informaciju da se konverzija u eure UVIJEK može napraviti. U ljeti 2007 PBZ je ničim izazvan poslao dopis da možemo napravitii konverziju u eure. Nije nam bilo jasno zašto šalju taj dopis(tečaj je još bio stabilan). U proljeće 2009(pred godinu i pol kad je tečaj počeo rasti) tražili smo konverziju kredita u eure međutim PBZ je to odbio s obrazloženjem da smo imali šansu koju nismo iskoristili kad su oni poslali dopis! Tada nam je postalo jasno zašto su taj dopis uopće poslali. Nisu narasle samo rate nego i neotplaćena glavnica(kad se gleda u eurima), a banke su enormno zaradile na tim tečajnim razlikama. Kad bi snizili kamatu na 0% još uvijek bi njihova zarada bila ogromna. Neki dan smo opet bili kod osobnog bankara (jer sad opet dozvoljavaju onverziju - ali nisu poslali dopis!) koji je računao novu ratu nakon konverzije-(izračune nam nije htio dati) i zaključio da se to ne isplati! S obzirom da su banke dovoljno zaštićene promjenjivom kamatnom stopom(koju su također dizali), mislim da je Narodna banka Hrvatske(bez obzira na upozorenja) morala intervenirati da se konverzije mogu uvijek napraviti. Jer ova kriza je izvanredna situacija pa treba i izvanredno djelovati. Ovaku su, s obzirom na bitno smanjenu potražnju za stambenim kreditima, banke našle način da se iživljavaju na postojećim klijentima.