Na pripremnom ročištu u zagrebačkom Trgovačkom sudu osam velikih banaka, koje zastupaju neka moćna odvjetnička društva, jučer su tražile reprizu slučaja Franak - da sud odbaci kao nedopuštenu kolektivnu tužbu udruge Potrošač, kojom se traži sudska zaštita građana koji imaju kredite u švicarskim francima, no zasad u tome nisu uspjeli! Za razliku od udruge Franak kojoj je lani odbačena tužba jer nije bila na popisu onih koji su ovlašteni pokrenuti takav spor. Potrošač je ovlašten za podizanje kolektivne tužbe pa će se pravna bitka Davida i Golijata nastaviti. Dakle, tužba zasad nije nedopuštena i čini se izglednim da će sud prvi put raspravljati o sadržaju jedne potrošačke kolektivne tužbe, koja će se reflektirati na prava barem nekoliko desetaka tisuća građana.
Pojedinačni procesi
Iako su banke tvrdile da se tužba Potrošača bazira na odredbama Zakona o parničnom postupku (ZPP) koje trebaju stupiti na snagu na dan ulaska RH u EU te ju treba odbaciti, sudac Radovan Dobronić, koji je prije 18 godina radio kao pravnik u Zagrebačkoj banci, tužbu nije odbacio. Naložio je Potrošaču da precizira tužbeni zahtjev u iduća dva mjeseca u odnosu na banke pojedinačno i da navede propise za koje drže da su prekršeni. Usto, upozorio ih je na nedopustivost u dijelu tužbe u kojem traže isplatu preplaćenih rata kredita za potrošače jer građani, tek ako Potrošač dobije spor, mogu pojedinačnim tužbama od banaka zatražiti povrat preplaćenog.
Odvjetnici Potrošača Nikša Valjalo i Nicole Kwiatkowski obećali su da će taj dio iz tužbe povući jer će im inače biti odbačen. Ako sud utvrdi da su povrijeđena prava potrošača, to će se reflektirati na građane koji imaju kredite u švicarskim francima i kojima su “skakale” rate kredita i dizale se kamatne stope te će imati pravo pojedinačno tužbama zatražiti povrat preplaćenog novca. Presuda bi se mogla poslije reflektirati i na građane koji imaju kredite u drugoj valuti jer se tužbom napada i promjenjive kamatne stope za sve kredite bez obzira na valutu. Predmet vodi sudac Dobronić, čije inteligentne i duhovite opaske govore da je vrstan poznavatelj prava, odredbi i sudske prakse i Vrhovnog i Ustavnog suda, koje citira naizust iz glave. Na početku ročišta rekao je da je prije 17, 18 godina radio u Zabi sedam i pol godina kao pravnik te da je sve kontakte s bankom kad je počeo raditi kao sudac namjerno obustavio. Prvih godina nije sudio u predmetima gdje je stranka bila Zaba, sve dok mu predsjednica suda nije rekla da više nema razloga da ne sudi u takvim predmetima.
Nisu tražili izuzeće
- Ima li prigovora da sudim u ovom predmetu? Objektivnog razloga da ne sudim nema, no izuzeće se može tražiti i zbog dojma jer netko misli da bi to što sam davno radio u Zabi moglo utjecati na moju odluku. Posljedice mogu biti velike, moguće je da tužba bude odbijena ili prihvaćena u cijelosti, da bude prihvaćena djelomično... Moguće je i da bude tužba odbijena u cijelosti prema Zabi, pa neki mogu misliti da sam sentimentalan. Razmislite i očitujte se odmah o tome ili o tome “zašutite jednom zauvijek” - kazao je sudac. No, nitko od odvjetnika nije zatražio njegovo izuzeće. Jedan od odvjetnika banaka tek je rekao: “Nama je bitno da nemate kredit u švicarcima”, na što je sudac rekao da nema.
Slijedom tih istih ugovora, oni koji su uzeli kredit u CHF su bili godinama u povoljnijem položaju od onih s kreditom u € jer su: a) kamate bile niže b) imali su bolju startnu procjenu kreditne sposobnosti. I sada smo svjedoci paradoksalne pojave da zbog globalnog proklizavanja vodećih valuta vs CHF, koje nitko nije mogao predvidjeti (grčka kriza itd.), oni koji su bili "pametni" odjednom postaju "patnici" i tuže banke, koje su im slijedom tih istih ugovora omogućavale bolju poziciju glede otplate prijašnjih godina. Naravno da je porasla i kreditna stopa CHF kad je baš ta valuta, uz zlato, postala vrlo tražena i cijenjena kao safe heaven (sigurno pribježište) i kad je Narodna banka Kine dnevno kupovala na par milijardi CHF kao da se radi o državnim nabavkama kikirikija... Gdje je tu "štof" za lokalne (pri)tužbe kad je znano CHF valuta kojoj vrijednost raste u krizi, a krizu doduše ekonomisti mnogo puta predvide, ali rijetko ona i doista uslijedi. Zahvaljujući Grcima je ovaj put do krize u zbilji i došlo...