Kredit ili ne… pitanje je sad! Odluku o podizanju kredita nije lako donijeti ako o njoj ovisi naša financijska slika, možda i egzistencija narednih 10, 20 ili više godina. Danas je to pitanje za većinu nas puno teže nego, recimo, prije jednog desetljeća. Možda je kredit za neke od nas u ovom trenutku jednostavno nemoguća misija.
Rezultati istraživanja koje je za Hrvatsku poštansku banku provela agencija GfK na 600 ispitanika pokazuju da će samo 5 posto građana u ovoj godini kredite koristiti više nego prethodne. Bez obzira na to, kredit je još uvijek najčešća opcija za rješavanje osnovne životne potrebe – stanovanja. Uostalom, što ako trebamo legalizirati nekretninu? Ili se student priprema za željeni fakultet?
Podaci Hrvatske poštanske banke pokazali su da i u prvom tromjesečju 2013. godine rastu krediti za građane.
Dobar i loš scenarij
Poželjno ili ne, podizanje kredita je svakako projekt u kojeg ne možemo ući nepripremljeni. Za uspješnu realizaciju takve „financijske priče“ važno je zadovoljiti nekoliko osnovnih preduvjeta: 1) realno procijeniti vlastite financijske mogućnosti i potrebe, 2) analizirati kreditne ponude na tržištu i 3) kod odabranog bankara dobro se informirati o tome koliko će nas uistinu kredit koštati. Iznenađenja ne smije biti.
Ponekad nismo svjesni što kredit znači za naš budžet. Stoga je nužno, za početak, procijeniti svoje financijske izglede i izračunati koliki iznos možemo odvajati mjesečno i koliko dugo. Sami za sebe možemo razraditi dobar i loš scenarij. Naravno, ne možemo sve predvidjeti, ali smo svi svjesni nekih rizika koji prate recesijsko doba. Trebamo se ravnati po njima i ne dopustiti da nas otplaćivanje mjesečnih rata dovede na prosjački štap ili da postanemo jedan od neurednih dužnika.
Više informacija - manje iznenađenja
Na tržištu je velik izbor različitih kredita; od klasičnih gotovinaca, preko kredita za kupnju automobila, plaćanje troškova školovanja, razvoj turizma ili poljoprivrede, pa do različitih modela stambenjaka te danas popularnih kredita za legalizaciju nekretnina ili za zatvaranje obveza. Zato je potrebno uzeti si dovoljno vremena, upoznati se s ponudom banaka, pregledati financijske portale i suziti izbor na nekoliko najprihvatljivijih. Nakon toga poželjno je posjetiti poslovnice banaka čije nam se ponude čine najboljima kako bismo saznali dodatne informacije o željenom kreditu. U našem je interesu što bolje i kvalitetnije se informirati kako bismo doista razumjeli obveze koje donose i uvjete pod kojima se odobravaju krediti.
Za konačnu odluku bilo bi dobro konzultirati svog bankara. Bilo da je riječ o kamatnim stopama, ostalim uvjetima otplate ili bilo kojoj drugoj ugovornoj obvezi, nužno je pažljivo pročitati ugovor i čuti mišljenje bankara.
Bankari su dužni objasniti nam sve nejasnoće vezane uz kreditni odnos u kojeg se namjeravamo upustiti na određeno vrijeme. Za takvu obvezu bankara nije neophodan novi Zakon o kreditnim institucijama ni neki drugi propis - bankama je i bez toga jasno da i same trebaju misliti na svoje klijente, pomoći im detaljnim informacijama, upozoriti ih na rizike i zaštititi koliko je to moguće.
U posljednje se vrijeme često govori i mediji prenose kako banke trebaju biti transparentnije u poslovanju i odnosu prema svojim klijentima. Zapravo, bankama je u interesu jasan i dobar odnos s klijentima, a takav odnos svakako uključuje i detaljno informiranje klijenta u situaciji kada podiže kredit.
Bankarima je od životne važnosti da imaju klijente koji mogu otplaćivati svoje kredite i one kojima, ako malo zapnu s financijama, lako mogu pomoći da nastave dalje. Možda zaštita potrošača u vrijeme prije krize nije bila in, ali je iskustvo s različitim dugovima, minusima ili kreditima u švicarcima koje su neke banke odobravale dovoljno glasno opomenulo i klijente i bankare.
Mi kao korisnici kredita moramo biti svjesni da potpisivanjem ugovora potvrđujemo da smo upoznati i suglasni sa svim obvezama koje iz njega proizlaze.
U HPB-u je posjet bankaru moguće ugovoriti online, putem internetske stranice www.hpb.hr što dodatno štedi vrijeme kojeg ionako premalo imamo. Upravo su klijenti koje zanimaju informacije o kreditima najčešći korisnici ove HPB-ove usluge.
Ah, te kamate
Prvo na što većina nas obraća pažnju kod usporedbe kreditnih uvjeta je kamatna stopa kao cijena kredita. Treba znati da postoji nekoliko vrsta kamatnih stopa s kojima ćemo se susresti prilikom podizanja kredita, a ne samo nominalna kamatna stopa o kojoj se obično informiramo na početku istraživanja kreditnih uvjeta. Riječ je o 'neto' kamatnoj stopi, a realniju sliku o cijeni kredita daje efektivna kamatna stopa, EKS. Ona uključuje i naknade koje se plaćaju banci za odobreni kredit, pa tako i svima poznatu naknadu za obradu kreditnog zahtjeva koja varira od banke do banke i od kredita do kredita.
U nekim bankama visina naknade za obradu kredita ovisi o tome jesmo li klijent upravo te banke ili ne, te koristimo li ostale proizvode iz njenog asortimana, kao što je slučaj u HPB-u. Banke su dužne kod objave uvjeta kredita navoditi i efektivnu kamatnu stopu.
Tu je i interkalarna kamata na koju najčešće ne obraćamo pažnju. Riječ je o kamati koju plaćamo na iznos isplaćenih sredstava kredita za razdoblje od datuma isplate kredita na naš račun do datuma prijenosa kredita u otplatu. Banke obično imaju određen(e) dan(e) u mjesecu kada isplaćuju odobrena sredstva na račune korisnika kredita. Prilikom ugovaranja kredita HPB klijentima nudi mogućnost dogovora datuma isplate kredita i dospijeća prve rate čime se može postići ušteda pri odobravanju kredita, odnosno troška interkalarne kamate.
Još jedna na koju također trebamo misliti je zatezna kamata koja se obračunava u slučaju neispunjenja novčane obveze. Dužnik koji zakasni morat će platiti i zateznu kamatu koja je propisana Zakonom o obveznim odnosima i za sve je ista, trenutno visokih 12 posto. Hrvatska narodna banka objavila je da će se založiti za novi način obračuna zateznih kamatnih stopa. Kakve god promjene bile sa zateznim kamatama, trebamo pripaziti na uredno ispunjavanje naših ugovornih obveza.
Popularne kune
Na visinu kamatne stope, pa tako i na konačnu cijenu kredita, utječe i valuta u kojoj ćemo odabrati kredit. Iako su kunski krediti sve češći u ponudi banaka u Hrvatskoj i dobro su prihvaćeni od klijenata, većina kredita, osobito s dužim rokovima otplate, odobrava se uz valutnu klauzulu. To znači da se vrijednost ukupnog iznosa, kreditne rate i svih ostalih elemenata otplatnog plana obračunava u drugoj valuti, najčešće euru ili švicarskom franku, a svako se plaćanje obavlja u kunskoj protuvrijednosti. Odlučimo li se za kredit uz valutnu klauzulu, koji u pravilu ima i nešto nižu kamatnu stopu od kunskog kredita, moramo biti svjesni rizika promjene tečaja. I dok noćna mora zvana švicarski franak trese Hrvatsku, sve se više građana okreće kreditima u kunama.
Prema spomenutom istraživanju agencije GfK više od polovice građana, čak 58 posto njih, odlučilo bi se za kune da im tijekom ove godine zatreba kredit. Iako klijenti različitih banaka pokazuju sklonost različitim valutama kunski su krediti očigledno dobili na popularnosti tijekom posljednje dvije godine nakon što je HPB 2011. prva na tržištu ponudila stambeni kredit u kunama. Danas banke, uz kredite vezane uz euro, imaju bogatu ponudu kredita u kunama.
Promjene kamata
Listajući kreditne ponude banaka pronalazimo kredite s promjenjivom, a rjeđe s fiksnom kamatnom stopom. Ovi posljednji imaju višu kamatnu stopu i vezani su uz neke vrste kredita, a s njima ne riskiramo promjenu kamata.
Ukoliko smo se odlučili na jeftiniju varijantu i kredit s promjenjivom kamatnom stopom, trebamo provjeriti pod kojim se uvjetima kamatna stopa mijenja. Banke kamate ne mijenjaju tek tako, nego u skladu s promjenom troškova, odnosno elemenata koji utječu na njihovu visinu. Osim toga, dužne su svojim klijentima omogućiti uvid u metodologiju obračuna kamata, a prilikom promjene kamatnih stopa obavijestiti ih o tome i objasniti razloge takvog poteza.
Pažljivo s rokovima otplate
Na ukupan iznos kojeg ćemo vratiti banci utječe i odabrani rok otplate kredita. Duži rok otplate kredita znači manju kreditnu ratu te mogućnost podizanja većeg iznosa, ali istovremeno produžuje našu kreditnu ovisnost i povećava ukupan iznos kojeg vraćamo banci. Dodatni trošak može nam prouzročiti promjena roka otplate ili prijevremena otplata dijela ili cijelog kredita.
Na konačnu će cijenu kredita utjecati i bilježnički troškovi, troškovi procjene vrijednosti nekretnine, uknjižbe založnog prava na nekretninu te vinkulacije police osiguranja i zato je dobro računati na vrijeme i na ove izdatke.
Što je rok otplate kredita duži potrebno je više istraživati i uspoređivati. Ukoliko podižemo gotovinski kredit u malom iznosu, nije neophodno detaljno analiziranje svih kreditnih uvjeta već je dovoljno usporediti efektivne kamatne stope. Ali planiramo li podići stambeni kredit s kojim ćemo živjeti godinama bolje je sve analizirati i svakako potražiti savjet bankara. I njima je u interesu pomoći nam kako bismo odabrali najpovoljniji i najbolji kredit za nas. Tako dobivaju zadovoljnog klijenta koji je u mogućnosti uredno izvršavati svoje ugovorne obveze.
