U svojim strategijama i planovima za ovu godinu banke su lani
gromoglasno najavljivale zaokret snažnijem kreditiranju malih i
srednjih poduzetnika. U tom trenutku, dok središnja banka
još nije uvela ograničenje kreditnog rasta na 12 posto, nije
bilo naznaka da će se kreditiranjem na jednoj strani morati otkinuti od
druge.
Što se dogodilo kad su banke morale "stati na loptu" i je li
se njihova strategija mijenjala? Ne nužno.
Iz nekoliko razloga. Premda se različito definira tko su to mali i
srednji poduzetnici, uglavnom se njima smatraju tvrtke do 300 milijuna
kuna godišnjeg prihoda. Krediti ovim klijentima nisu tako
veliki da bi ugrozili ograničenja središnje banke, a
istodobno banke udovoljavaju i supervizoru koji s više
blagonaklonosti gleda na kredite kojima se potiče proizvodnja i stvara
novi BDP, nego na bezumno financiranje potrošnje. No, bez
zavaravanja, politika banaka je takva da u tu košnicu
zasigurno neće dirati.
Financiranje potrošnje građana baza je njihova održiva
razvoja, pa su ovih dana dvije najveće banke izašle s
inovativnim karticama kako bi svoje klijente potaknuli upravo
na potrošnju. Oni od kojih banke u ovoj godini
otkidaju jesu velika poduzeća, no ona se uvijek mogu izravno zadužiti u
inozemstvu.
Financiranje malih i srednjih poduzeća, odnosno SME (small and middle
enterprises) kako ih većina banaka zove, dobiva, iz razloga koje smo
pobrojali, sve veće udjele u ukupnoj strukturi kredita banaka.
Kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva važan
je i sve profitabilniji dio poslovanja Zagrebačke banke. Samo u
prošloj godini u tom segmentu odobreno je više od
6,5 milijardi kuna kredita, što je povećanje za 15-ak posto
u odnosu na 2005. godinu izračunali su u Zabi, gdje ovi
krediti zauzimaju oko trećinu portfelja.
Zbog mjera HNB-a neće, kažu, usporiti kreditiranje, nego će nastojati
održati rast na razini lanjskog. Uveli su i nove kreditne proizvode
poput kunskih kredita. U posljednjih pet godina, kroz projekte u
suradnji s ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave financirali
su SME s više od tri milijarde kuna. A koliko su Privrednoj
banci Zagreb važni ovi klijeti svjedoči osnivanje posebne grupe poslova
za rad s malim i srednjim poduzećima početkom prošle godine.
Formirali su više od 50 SME deskova, specijaliziranih
prodajnih mjesta na kojima je moguće i samostalno obavljanje poslova
platnog prometa. Trećina svih izvoznika iz segmenta SME njihovi su
klijenti. Lani su im odobrili 6,9 milijardi kuna kredita, s
godišnjim rastom od 28 posto.
Mjere HNB-a neće imati utjecaja na ostvarenje budžeta koji je
kreiran tako da će se ispuniti svi zadani ciljevi, poštujući
pri tom mjere središnje banke poručuje Dražen
Dumančić, voditelj odnosa s javnošću u uredu uprave za
korporativne komunikacije PBZ-a.
Novost koju najavljuju jest redukcija dokumentacije pri odobravanju
kredita. Uvode standardizirani prijedlog na dvije stranice sa svim
podacima za kreditnu analizu, što bi trebalo ubrzati
odobravanje kredita. Brže odobravanje najavljuje i Splitska banka u
kojoj su ovi krediti lani rasli čak 70 posto.
No, volumen kreditiranja kod njih je bio znatno manji, 370 milijuna
kuna. Nove kreditne linije u kunama najavljuje i Hypo banka u kojoj je
udio ovih kredita iznimno velik obuhvaćaju gotovo dvije
trećine portfelja. Stoga bi se očekivalo i da će ih jače pogoditi mjere
HNB-a, no iz Hypa poručuju da u ukupnom portfelju ne sudjeluju toliko
da bi utjecali na prekoračenje mjera HNB-a. Mali i srednji poduzetnici
potražuju manje kreditne plasmane, za koje će Hypo osigurati sredstva.
RBA je tržišnu nišu pronašla u
mikrokreditiranju, plasiranjem paketa usluga koji uključuje
dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu, poslovnu
Master karticu, kredit i internetsko bankarstvo. Kažu da se, kao i
ostale banke u Hrvatskoj, sve više usmjeravaju na ovaj
segment klijenata, s ciljem približavanja poslovanju u zemljama EU.
Kod malih poduzetnika, s godišnjim prihodom do deset
milijuna kuna, najviše se kreditira trgovina, dok se među
srednje velikim poduzećima nastavlja val ulaganja u stanogradnju, a sve
je više ulaganja u obiteljski turizam i transport. Najniže
kamate kreću se od šest posto, uz mogući poček do dvije
godine. Premda su mala i srednja poduzeća rizičniji segment za naplatu
potraživanja, banke tvrde da se ne susreću s većim problemima u otplati
kredita.
