Iz mađarskog MOL-a potvrdili su u petak da se nastavljaju razgovori s hrvatskom Vladom o prodaji kontrolnog udjela u Ini, a agencija Bloomberg prenosi riječi glavnog izvršnog direktora Mola Jozsefa Molnara o tome da su njihova stajališta o cijeni tog udjela "prilično udaljena".
Molnar je u današnjem razgovoru s analitičarima, održanom po objavi poslovnih rezultata MOL-s za prošlu godinu, izjavio i da MOL nikad nije bio protiv dogovora, no želi prodati svoj udjel u ini po cijeni koja kompenzira njegove investicije u hrvatsku kompaniju.
Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionice), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto dionica (608.241 dionicu).
Početkom veljače ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je da se s MOL-om razgovara oko otkupa njegova udjela u Ini te kako cijelu tu priču oko hrvatske naftne kompanije ne bi trebalo prolongirati dulje od druge polovine ove godine.
Na brifingu za novinare 10. veljače izjavio je da je održan čitav niz sastanaka oko otkupa MOL-ovog udjela u Ini te da je Vlada svoju ponudu za otkup MOL-ovo udjela u Ini dala u studenom prošle godine, ne iznoseći nikakve detalje o samoj ponudi.
"U slijedećih nekoliko mjeseci, četiri do pet, mora se točno znati koji je smjer odabran. Ukoliko transakcija kao takva poslije toga bude potrebna, ona će uzeti neko vrijeme", rekao je Ćorić.
Ćorić je rekao da smjer koji u Vladi ne podržavaju i koji nije optimalan za Hrvatsku je održavanje statusa quo, dok otpočetka priželjkuju da dođe do dogovora hrvatske Vlade i mađarske strane o otkupu udjela u Ini.
Potonji smjer potencijalno uključuje i treću stranu, u smislu da mađarska strana izađe iz vlasništva u Ini, a na njihovo mjesto dođe neko drugi. Također, ukoliko mađarska strana bude bila spremna prodati svoj udio u Ini, postoji opcija i da ga Hrvatska kupi sama, odnosno u nekom aranžmanu pravnih osoba iz RH, što bi zasigurno u jednoj varijanti utjecalo na povećanje javnog duga, što nije bila želja Vlade u početku, kazao je tada Ćorić.
Kao treću opciju, ako ne dođe do dogovora o cijeni otkupa, navodi da se dogovorno ide u smjeru redefiniranja odnosa partnera unutar Ine, na način da se jasno kroz upravljačku strukturu vidi uravnotežen odnos dvaju dioničara, pa tako i kroz pozicije u samoj upravi, odgovornosti, obveze i prava.
Inače, predsjednik Vlade Andrej Plenković je krajem 2016. godine objavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL, nakon što je Hrvatska izgubila u postupku koji je pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi.
Investicijski savjetnik u toj transakciji, konzultantska kuća Lazard je u lipnju prošle godine Vladi predstavila preliminarno izvješće o provedenom dubinskom snimanju poslovanja Ine i njezinoj vrijednosti, a u rujnu 2020. završno izvješće o procjeni vrijednosti Ine.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
