Novi guverner Banke Slovenije Boštjan Jazbec povukao je svoj prvi veliki potez: poslao je u likvidaciju dvije problematične banke – Probanku i Factor banku. O razmjerima problema u slovenskom bankarskom sustavu najbolje govori podatak da je u tim bankama štednja veća od milijardu eura, dakle desetak puta veća nego u hrvatskoj Centar banci koja je završila u stečaju. Svima je u Sloveniji jasno da je to tek početak rješavanja teškog problema slovenske bankarske industrije.
Prisilni upravitelj
Još se ne zna koliki će iznos loših, nenaplativih ili teško naplativih potraživanja najvećih slovenskih banaka biti prenesen na lošu banku te koliko će slovenska država morati potrošiti za njihovu dokapitalizaciju. Pred novim, mladim guvernerom s reputacijom odličnog stručnjaka sigurno je niz teških okršaja s interesnim skupinama i političkim krugovima. Poznato je da su upravo najveće slovenske banke gnijezdo isprepletenih interesa slovenskih poduzetnika i politike. Jazbecova je ideja u Probanci i Factor banci provesti kontroliranu likvidaciju pa je u njih poslao prisilne upravitelje. Cilj je osigurati isplatu svih deponenata, zajmodavaca i vlasnika obveznica. Slovenska vlada u tom procesu jamči za Probanku sa 490, a za Factor banku sa 540 milijuna eura.
– Odluka o likvidaciji dviju banaka put je k normalnoj državi – izjavio je Franc Arhar, direktor Udruženja banaka Slovenije i bivši guverner. Normalizacija Slovenije, međutim, neće biti težak posao samo zbog isprepletenih interesa nego ponajprije zbog sve lošijih poslovnih rezultata banaka.Nekoliko dana prije nego što je Jazbec donio odluku da će dvije srednje banke pomesti s tržišta, objavljeni su polugodišnji rezultati slovenskih banaka koji upućuju na pravu dramu njihove financijske industrije. Slovenske su banke teškim naporima smanjile operativne troškove za znatnih šest posto, ali su i usto završile s neto gubitkom od 215,6 milijuna eura. Slovenske banke izgubile su oko pola milijarde kuna više nego što su hrvatske banke uspjele zaraditi u prvom polugodištu. Loši krediti porasli su 600 milijuna eura (ukupno 7,5 milijardi), dok su troškovi rezervacija dosegli 4,47 milijardi eura.
Hrvatska u prednosti
Ukratko, pogoršanje poslovnih rezultata hrvatskih banaka, koje ipak i dalje bilježe malu dobit, čini se jednom od ključnih ekonomskih kompetitivnih prednosti Hrvatske u odnosu na Sloveniju. Potpuno je očigledno da će loše stanje u slovenskim bankama dodatno pritisnuti njihovo otvoreno izvozničko gospodarstvo. Krediti gospodarstvu u prvih šest mjeseci u Sloveniji manji su za golemih 875 milijuna eura, samo u lipnju pali su 200 milijuna.
>>\'Malo gospodarstvo ne može voditi neovisnu novčanu politiku
