Tek što je riješila jedan problem i uložila u Hrvatsku poštansku banku 450 milijuna kuna, čime je banci omogućila da nesmetano posluje, Vlada je dobila novi. Posljednja bankarska dokapitalizacija možda bi mogla biti ocijenjena kao potpora, a u tom bi se slučaju i pred Vladu i pred HPB te Croatia banku, koja je lani također dobila 70 milijuna državnih kuna, postavili sasvim novi uvjeti.
Lošiji uvjeti prodaje
Ako su nezakonite, potpore bi trebalo vratiti u propisanome roku ili pak zatražiti suglasnost regulatora za njihovo odobravanje. Takav rasplet sigurno ne bi išao na ruku ni Vladi ni banci, jer bi državu prisilio da krene u hitni postupak prodaje, što se nedavnom dokapitalizacijom i izbjeglo. Vlada je još prošle godine pregovarala o prodaji HPB-a nekim strateškim investitorima (EBRD, privatne banke), ali cijena je bila daleko ispod očekivane jer su kupci računali s time da se državi žuri. Nakon dokapitalizacije, Vladine su pregovaračke pozicije bolje, ali srušilo bi ih nepovoljno očitovanje AZTN-a, jednako kao i cijena banke kod moguće privatizacije.
Olgica Spevec, šefica Agencije, odgovorila nam je jučer da AZTN još "nije pokrenuo postupak ocjenjivanja dokapitalizacije", već samo "ispituje stanje na tržištu". Ključni će kod tog "ispitivanja" biti odgovori Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke. Objašnjava da dokapitalizacije banaka, odnosno bilo koji oblik jačanja adekvatnosti kapitala sami po sebi nisu zabranjeni s aspekta propisa o državnim potporama. Štoviše, njih jasno propisuje regulator, Hrvatska narodna banka, te sve komercijalne banke moraju zadovoljavati regulatorne zahtjeve kako bi neometano poslovale na tržištu bez ugroze.
Iznimka infrastruktura
– Međutim, kada je riječ o provedbi dokapitalizacije od strane države i njenih institucija, moguća je državna potpora, koja mora biti dodijeljena sukladno propisima o državnim potporama u financijskom sektoru, odnosno propisima o dokapitalizaciji/rekapitalizaciji – navodi Olgica Spevec i dodaje da je za AZNT bitno jesu li sredstva koja se transferiraju poduzetniku "izravan izdatak proračuna ili umanjeni prihod proračuna". Državna sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima u obliku subvencija, oprosta ili otpisa kamata/dugova, ulaska u temeljni kapital, povoljnih zajmova ili državnih jamstava, u većini slučajeva predstavljaju državnu potporu, uz iznimku ulaganja u infrastrukturu od koje koristi ima šira zajednica, a ne samo jedan poduzetnik. Druga je mogućnost da Vlada dokaže Agenciji da novac koji je uložila u HPB zadovoljava načelo "privatnog investitora".
Kako bi se ulaganje države u poduzetnika smatralo ulaganjem na tržišnim načelima, država se pri ulaganju mora ponašati kao svaki privatni ulagač: ulaže sredstva u potencijalno profitabilni projekt, odnosno očekuje određenu stopu povrata na svoje ulaganje u razumnom roku kakvu bi očekivao i privatni investitor (npr. fond), prije ulaganja provela je analizu, adekvatno je procijenila rizik, možda se i zaštitila od određenih rizika, objašnjava Olgica Spevec. Suprotno navedenom je slučaj kada država dodjeljuje sredstva poduzetniku na netržišnoj osnovi: privremeno pomaže poduzetniku koji je zapao u teškoće i nedostaje mu likvidnih sredstava (na neki način ga "sanira"), ne očekuje nikakav povrat, održava ga na životu, otpisuje mu dugove kako bi nastavio poslovati itd... U takvim slučajevima riječ je o potpori, i to namijenjenoj restrukturiranju.
Što je tim političarima, samo bi privatizirali nešto i onda kukaju kako je sve u stranim rukama. Država se opet razbacuje novcima poreznih obveznika, dokapitalizirala je HPB sa 450 i Croatia banku sa 70 miliona kuna. Tko je tu lud? Strane banke dobro posluju u RH a naši sve pokradu pa onda ajmo u dokapitalizaciju.Još jedna od glupih floskula koju koriste i novinari i političari je izraz „strateški partner“. Nije to nikakav partner već vlasnik kao što je i MOL (koje sramote) sa 25 %+1 dionica INE postao „gazda“ i iz nje izvlači dobit. Baš imamo stručnjake za kapital. Sve bi prodali a onda kukamo kako nemamo od ničega više nikakve dobiti-jer stranci dobit iznose van.