Hrvatski su osiguravatelji prvi put u povijesti lani premašili zaračunatu bruto premiju od 10 milijardi kuna: s rastom od sedam posto u odnosu na 2018. iznosila je 10,54 milijarde kuna.
Od toga je na tržištu EU, ponajprije u Austriji, Sloveniji i Italiji, gdje već posluje nekoliko hrvatskih osiguranja, ostvareno 434,6 milijuna kuna premije, s rastom većim od 200 posto, no kad je posrijedi to povećanje treba uzeti u obzir nisku bazu za usporedbu: neki su osiguravatelji tek napravili iskorak na inotržišta u 2018.
Na neživotna osiguranja odnosi se 756,6 milijuna kuna, s rastom od 11,3 posto, dok je premija životnih osiguranja pala 2,1 posto, na 67,2 milijuna kuna.
Na kraju prošle godine bilo je ugovoreno 9,48 milijuna polica neživotnog osiguranja i 1,45 milijuna polica osiguranja života.
Istodobno je porastao i iznos likvidiranih šteta, osigurnina koje društva isplaćuju klijentima kad nastupi osigurani slučaj, što je i osnovni posao osiguranja; njihov je iznos 6,01 milijardu kuna.
Milijarda “isparila”
– Konačno se može govoriti o oporavku u odnosu na 2014. godinu kad je osiguravateljima iz premije “isparila” milijarda kuna nakon liberalizacije autoosiguranja.
Ta je milijarda završila u džepovima svih nas vlasnika osobnih automobila – slikovito se izrazio direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković na predstavljanju rezultata prošle godine.
Akumulirana imovina društava za osiguranje iznosi 45,6 milijardi kuna i treći su po veličini segment financijske industrije, iza banaka i obveznih mirovinskih fondova.
– Rapidno pada broj osiguravatelja: lani ih je bilo 16 u odnosu na 27 prije samo četiri godine, no tu su i četiri podružnice društava iz EU te 50 društava za posredovanje u osiguranju – pojašnjava Pauković.
Najveći tržišni udio drži Croatia osiguranje, 25,7 posto i 2,7 milijardi kuna premije, Allianzu pripada 12,9 posto tržišta i 1,4 milijarde kuna premije, a Eurohercu 12,1 posto sa 1,3 milijarde kuna premije.
Wiener je četvrti sa 8,8 posto udjela i 927 milijuna kuna premije, a Generali peti sa 7,6 posto udjela i 804 milijuna kuna premije. Ostali, manji tržišni igrači, drže preostalih 32,8 posto.
Kasko raslo 206 posto
Kad je posrijedi struktura proizvoda, najveći se premijski udio odnosi na obvezno autoosiguranje, 21,8 posto, kasko drži 11,9 posto i premija mu se pod pritiskom regulatora i rasta cijena konačno oporavila: rasla je 206 posto u odnosu na 2018.
Ostala osiguranja imovine imaju tek 7,3 posto udjela. Osiguranja od požara i elementarnih šteta imaju 6,5 posto tržišnog udjela, zdravstvena 5,8, osiguranja od nezgode 4,8, a ostala neživotna osiguranja 12,9 posto tržišta.
Životna osiguranja drže 29,1 posto tržišta. Prosječna je godišnja premija u Hrvatskoj iznimno niska u usporedbi s EU; iznosi 347 eura u odnosu na europskih 2170.
U imovinskom osiguranju to je 48 eura u odnosu na 174, u životnom 101 euro u odnosu na 1264, a u osiguranju vozila 116 eura u odnosu na 238. Tu je razlika najmanja, dok je raskorak u izdvajanju na police zdravstvenog osiguranja golem: 20 eura u Hrvatskoj u odnosu na 232 eura u EU.
No, možda se taj trend ove godine popravi, s obzirom na to da je izmjenama pretporeza na dohodak od 1. siječnja poslodavcima neoporeziva uplata do 2500 kuna dodatnog osiguranja za zaposlenike, bez obzira je li posrijedi dodatno ili dopunsko zdravstveno osiguranje.
Na kraju 2020. vidjet ćemo koliko će kompanija na ovaj način stimulirati svoje zaposlenike. Premija dopunskog zdravstvenog osiguranja lani je rasla 400-tinjak milijuna kuna.
