Dok se gospodarska aktivnost kao i broj zaposlenih u zemlji već pet godina smanjuje, srednje velike tvrtke Varaždinske županiji povećale su broj zaposlenih preko 12 posto, odnosno za 874, a njihov izvoz u 2012. povećan je za čak 55 posto u odnosu na pretkriznu 2008.
Od ukupno 36.902 zaposlena među poduzećima svih veličina, koliko ih je bilo u 2012., najviše ih je radilo u kožarskom i obućarskom sektoru. Tek 31 poduzeće u tom sektoru zapošljava ukupno 14,7 posto svih zaposlenika županije. Isti je sektor kroz pet kriznih godina, od 2008. do 2012., povećao broj zaposlenih za 975. Po broju radnika, iza kožarskog sektora slijedi sektor proizvodnje odjeće, predvođen županijskim gigantom Varteksom, koji ima udio od 10,5 posto zaposlenih, dok u maloprodaji radi sedam posto zaposlenika.
Udjel zaposlenih
Analiza malog i srednjeg poduzetništva Varaždinske županije, koju je napravila tvrtka Bisnode pokazuje kako sa 4,3 posto udjela zaposlenih u RH, Varaždinska županija ima značajno veći prosjek broja zaposlenih po subjektu, odnosno njih 12,3. No, povećanje broja subjekata od 16,6 posto u odnosu na 2008., pratilo je i istovremeno smanjenje broja zaposlenih, tako da je u županiji u 2012. bilo 3,5 posto manje zaposlenih nego 2008. Među malim poduzećima, kojih je 2012. bilo 2918, izgubljena su 622 radna mjesta, dok je kod 14 velikih subjekata recesija najviše uzela danak po pitanju zaposlenosti. Ipak, ova je županija jedna od gospodarski najrazvijenijih županija u Hrvatskoj, a ukupni prihodi 2990 poduzeća koja u njoj posluju, 2012. su iznosili 21,36 milijardi kuna, što je 3,4 posto ukupnih prihoda u Hrvatskoj.
Tom prihodu najviše su doprinijeli veliki subjekti (43,6%), dok je udio malih u prihodu oko 35 posto te srednjih 21,3 posto.Iako su se ukupni prihodi u odnosu na 2008. smanjili za 7,4 posto, od 2010., kada su iznosili okruglih 20 milijardi kuna, zabilježen je pozitivan trend."Veliki i srednji subjekti u ovoj županiji imali su ogroman rast izvoza, dok su mali subjekti ostali na otprilike jednakom izvozu kao i 2008. Srednje veliki su u 2012. imali 1,28 milijardi kuna izvoza, što predstavlja rast od 55,2 posto u odnosu na 2008. Nešto manji rast izvoza, od 49,8 posto imali su veliki subjekti te su u 2012. izvozili u vrijednosti od 3,23 milijarde kuna. S ukupnih 5,53 milijarde kuna prihoda od izvoza što čini 25,9 posto ukupnih prihoda, za Varaždinsku županiju može se reći da je izvozno orijentirana županija", kaže Branimir Kovačić, stručni suradnik u analitici tvrtke Bisnode.Ukupna neto dobit županije iznosi pao 324,5 milijuna kuna, što je rangira na šesto mjesto među županijama.
Najveći broj, gotovo četvrtina tvrtki ove županije, bavi se veletrgovinom i maloprodajom. Slijedi sektor stanogradnje, zatim kopnenog prijevoza te sektor specijaliziranih građevinskih djelatnosti.Kada je pak riječ o prihodima koje tvrtke ostvaruju, najviše prihoda generiraju tvrtke u prehrambenom sektoru, prvenstveno zahvaljujući Vindiji na koju otpada četiri petine ostvarenih prihoda. No, veliki promet bilježi obućarski i kožarski sektor sa 11,2 posto udjela u prihodima te veletrgovina sa 9,8 posto udjela."Sektor proizvodnje obuće i proizvoda od kože je sa 95,9 milijuna kuna neto dobiti najprofitabilniji sektor u županiji. Proizvođači metalnih proizvoda imaju ukupno 57,2 milijuna kuna neto dobiti, a slijede ih proizvođači proizvoda od plastike i gume sa 45,8 milijuna kuna neto dobiti", kaže Kovačić.
Neto dobit
"Pozitivna je činjenica da subjekti svih veličina kumulativno posluju s dobiti. Tako najvišu dobit imaju mali subjekti sa 182 milijuna kuna neto dobiti, što ujedno predstavlja uvjerljivo najveću neto dobit malih subjekata među svim županijama u Hrvatskoj. Veliki subjekti imaju 105,1 milijuna kuna dobiti, dok subjekti srednje veličine kumulativno ostvaruju 37,3 milijuna kuna neto dobiti. Kod malih subjekata je 61,6 posto dobitaša, kod srednjih subjekata ih je 79,3 posto, dok 71,4 posto velikih subjekata posluje s dobiti", stoji u analizi koju je Bisnode napravio u sklopu projekta Poslovni uzlet.Da je pozitivnih primjera u ovoj županiji puno, pokazuju i brojke mnogih tvrtki koje su se uspješno oduprijele krizi i negatvnim trendovima.
Među pozitivcima je svakako tvrtka Omega iz Breznice, koja se bavi strojnom obradom metala. Prema podacima Bisnodea, ta tvrtka sa 130 zaposlenih ostvaruje prihode u iznosu od 67,5 milijuna kuna. Neto dobit im je četiri milijuna kuna, dok polovicu proizvodnje tvrtka izvozi. Proizvođač odjeće VIS Konfekcija ističe se svojom visokom likvidnošću, a tvrtka Knauf Insulation iz Novog Marofa imala je značajna ulaganja od 48 milijuna kuna. Ova tvrtka koja se nalazi u 100 posto stranom vlasništvu ujedno je i vodeći subjekt srednje veličine u županiji po ostvarenim prihodima koji iznose 231,8 milijuna kuna.
Srednje velike tvrtke
"Tvrtka tri četvrtine prihoda ostvaruje u inozemstvu te je i prema ostvarenim prihodima u inozemstvu vodeća u županiji. Neto dobit iznosi 9,6 milijuna kuna, s naplatom potraživanja tvrtka nema većih problema, a s prosječnom plaćom od 6.410 kuna može se reći da tvrtka poprilično odskače od prosjeka županije", stoji u analizi. Najveću dobit među srednje velikim poduzećima, koja iznosi 19,8 milijuna kuna, ima pak tvrtka Wam Product iz Brezničkog Huma. Tvrtka posluje u sektoru proizvodnje strojeva za poljoprivredu i šumarstvo, a jednako kao i Knauf u cijelosti je u inozemnom vlasništvu.I među malim subjektima postoji velik broj pozitivnih primjera. Proizvođač obuće Finesa Consors iz Donjeg Ladanja zapošljava 218 osoba, a kontinuirano je nositelj najviše bonitetne ocjene A. Prihodi su im u 2012. iznosili 26,5 milijuna kuna, uglavnom iz inozemstva, a iste su godine uložili 1,2 milijuna kuna u dugotrajnu imovinu.
Proizvođač strojeva za industriju tekstila, odjeće i kože, tvrtka Energy Plus iz Ludbrega s 84 radnika ostvaruje 21,8 milijuna kuna prihoda. Radi se također o tvrtki koja najveći dio prihoda ostvaruje u inozemstvu, a u 2012. su uložili čak 4,7 milijuna kuna. Jedan od najvećih dobitaša među malim subjektima je proizvođač metalnih konstrukcija, tvrtka WE - KR iz Donje Višnjice. Tvrtka sa 46 zaposlenika ostvaruje 13,9 milijuna kuna neto dobiti. Kovačić kaže da se, s obzirom da njihovi prihodi iznose 34,3 milijuna kuna, može uočiti poprilično visoka neto profitna marža. Osim toga, s obzirom da većinu prodaje ostvaruju u inozemstvu, u tvrtki nemaju problema sa naplatom i plaćanjem, a slično je i kod izvozno orijentirane stolarije - pilane Antun Pečenec iz Kapele Podravske koja se bavi proizvodnjom furnira i ostalih ploča od drva te zapošljava 133 osobe. "Bonitet tvrtke je izvrstan, a s obzirom da su subjekt male veličine, ostvaruju poprilično visokih 37,6 milijuna kuna prihoda", kaže Kovačić.
Poduzetnički kutak
Jelena Kovačić, Evenio, Varaždin
Mi poslujemo u okviru tehnološkog parka u Varaždinu koji okuplja ukupno 40-ak tvrtki i mogu reći da sam vrlo zadovoljna uvjetima poslovanja. Naravno da se i u okviru parka svaka pojedinačna tvrtka treba pobrinuti za vlastito profitabilno poslovanje, no činjenica je da nam taj institucionalni okvir pruža veliku pomoć u svakodnevnom radu, posebice po pitanju osiguravanja infrastrukture. Imamo puno konferencija i edukacije, a što bi teško bilo moguće negdje drugdje ili samostalno. Teško mi je s ove pozicije govoriti kakva je situacija u ostalim sektorima gospodarstva, ali činjenica je da u Varaždinu imaju puno razumjevanja za male start-up tvrtke koje se ovdje mogu poslovati i razvijati se. Problemi koje imamo su općeniti, mislim da nisu nužno vezani samo uz Varaždinsku županiju, već i za čitavu Hrvatsku, a tiču se relativno malog tržišta i uvjeta poslovanja.
Marko Fresl, Lukaps, Ludbreg
Naša tvrtka se odlično snašla u okruženju Varaždinske županije na zadovoljstvo, kako radnika, tako i menadžemta i stranih vlasnika. No, mislim da tome više doprinosi činjenica da mi 99 posto svoje proizvodnje kapsula i ostale medicinske opreme plasiramo u izvoz nego to što imamo sjedište u Varažidnskoj županiji. Ne mogu reći da smo ikada imali ikakvih prolema s lokalnim ili regionalnim vlastima, čak naprotiv, uvijek su nam izlazili u susret pri novim investicijama po pitanju poticaja. Nadamo se da će se takva situacija i nastaviti i kod naših narednih akcija u proširenju proizvodnje. Imamo kvalitetnu radnu snagu, no u perspektivi sam stava da bi moglo doći do manjka najviše kvalificiranih kadrova, posebice inženjera. Razlog za to je što u ovom bazenu ima nekoliko značajnih prehrambenih i farmaceutskih tvrtki koje pucaju na isti kadar.
