Jedna od rijetkih pozitivnih strana ove pandemije je činjenica da je ogolila sve naše loše ustaljene prakse i ubrzala procese transformacije u modernije gospodarstvo. U godini koja je toliko nepredvidljiva i puna iznenađenja, teško je i neobično pisati o očekivanjima u idućoj.
Pišući ovakve prognoze u 2019. nitko nije mogao naslutiti događaje i nedaće koje su nas u 2020. zatekle. Nakon stabiliziranja 2019. i dobrih prognoza za daljnji rast, ova je godina započela relativno dobro i s obećavajućim rastom. Taj pozitivan smjer pandemija je odlučno promijenila. Zagreb je zadesio i potres s ogromnim štetama. U naš vokabular ušao je dotad nepoznat pojam lockdown, kojeg se poslodavci s punim pravom užasavaju. Uz ograničenja gospodarstvu, pandemija je u društveni život unijela još jedan, ne samo pojam, nego i svakodnevnu praksu socijalnog udaljavanja.
Preko noći smo se našli u posve izmijenjenim okolnostima, često nespremni da ih i razumijemo, a kamo li prihvatimo i da im se prilagodimo. Pad BDP-a uzrokovan upravo zatvaranjem gospodarstva bio je za mnoge u privatnom sektoru mnogo teži od same pandemije jer nas je doveo na razine niže i od velike krize 2009. Gospodarstvo će, međutim, ipak krenuti prema bržem ili sporijem oporavku. Kakve i koje će još posljedice biti u socijalno mentalnom pogledu teško je ocijeniti, a još teže predviđati. Svijet se, očito i nepovratno mijenja. Na staro ćemo se teško vratiti, o novom malo znamo.
Rezultat svega je – neizvjesnost. Stoga, ako se pandemija nastavi, očekujemo da Vlada nastavi s razumnim mjerama za očuvanje radnih mjesta. Još jedno zatvaranje većina poslodavaca ne bi izdržala, što bi za posljedicu imalo i gubitak mnogih radnih mjesta. Osim malih i srednjih poduzeća, ovog puta i veći sustavi osjetili bi snažnije posljedice. Za iduću godinu stoga je važnije no ikad da Vlada odlučnije krene s reformama svih dijelova javnog sektora koji su i dalje pretjerano neučinkoviti te da se nastavi provedba Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva.
Nužna je i korjenita reforma zdravstvenog sustava. Neracionalnim i nekontroliranim trošenjem u tom prevažnom sektoru, odlaze u vjetar sva dobra postignuća ostvarena reformama u drugim sektorima, primjerice reforma poreznoga sustava i konsolidacija proračunskih prihoda. U ovoj su godini otvoreni i razgovori o Zakonu o radu, jednom od najvažnijih za poslovnu zajednicu. Priželjkujemo njihov produktivan nastavak te se nadamo da ćemo do sredine 2021. već primjenjivati moderniji i fleksibilniji model ugovora o radu.
Jedna od rijetkih pozitivnih strana ove pandemije je što je ogolila sve naše loše ustaljene prakse i ubrzala procese transformacije u modernije gospodarstvo - digitalizacija i rad na daljinu postali su svakodnevica, a ne više daleka budućnost. Naučili smo da su promjene moguće i u nekim segmentima – neizbježne. Iduća će godina biti izazovna za čitavo društvo, ali vjerujem u otpornost naše poslovne zajednice koja se usprkos turbulencijama i ovog puta pokazala kao uspješna u nošenju s krizom. U nadolazećoj 2021. najpotrebniji su nam zajedništvo, optimizam i ambicije.
