Tržište mlijeka, ne samo ono europsko već i na globalnoj razini, sve snažnije podrhtava zbog gomilanja zaliha i urušavanja cijena jer su pojedini tradicionalno veliki kupci drastično smanjili uvozne količine, posebice sira i maslaca te punomasnog i obranog mlijeka.
Godinu dana ruskog embarga na uvoz hrane iz članica Europske unije, uz odluku Bruxellesa da ukine proizvodne kvote za sirovo mlijeko početkom travnja ove godine urezuju sve dublju brazdu u sektor mljekarstva i ostavljaju dugoročno pogubne posljedice na grupaciju koja je bila prepoznatljiva kao veliki i uspješan izvoznik ne samo u Rusku Federaciju već i na mnoga prekooceanska tržišta.
Urušavanje cijena gotovih proizvoda preslikalo se odmah na otkupne cijene mlijeka u gotovo svim europskim državama. Hrvatska zasad odolijeva stresnom trendu u otkupnim cijenama, no pitanje je dokad će izdržati. S otkupnom cijenom od 33,4 eurocenta iz lipnja ove godine Hrvatska ima bolji prosjek od starih EU 15 članica, gdje je iznosio 31,1 eurocent, te i od 12 tranzicijskih država s prosjekom od tek 26,5 eurocenti. Vodstvo u cjeniku RH drži i kod prosječne polugodišnje cijene od 33,8 eurocenti, dok je u EU 15 ona bila 31,7 eurocenti.
>>Manje snažne brendove istiskuju robne marke
>>Od ulaska u EU uvoz jeftinih sireva veći 200 milijuna kn
Tržište ne može biti uspješan regulator proizvodnje sa dugim ciklusima. Kad EU to uvidi bit će kasno. Predviđam glad u EU za 10-20 godina. Sad su najniže cijene mlijeka. Kad seljaci radi niskih cijena odustanu od tako komplicirane proizvodnje može Komisija postavit cijenu 100 € za litru mlijeka, ali nece imati tko proizvesti mlijeko.