Hiperpovezanost – naziv je to projekta, jedinstvenog u zemlji, koji će ostvariti Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Etnografski muzej spajanjem gospodarstva i kulture, i to kroz prvi korak – obnovom zgrade HGK u središtu Zagreba. HGK se nalazi u prostoru jedne od najljepših građevina s pogledom na Rooseveltov trg nasuprot muzeju Mimara, dok je muzej okrenut čelom na suprotnu stranu Trga Ivana Mažuranića.
Na cijeni kreativnost i baština
Mini kongresni centar, dvorane za predstavljanje hrvatskih proizvođača, moderna edukacija učenika kroz 3D film ili priče i igre o povijesti obrta u zemlji i važnosti gospodarstva, samo su neki od planiranih sadržaja, do otvaranja vidikovca na zadnjem katu gdje će se nalaziti tzv. Gurme s turističkom i ugostiteljskom ponudom, poput domaćih specijaliteta. Na taj će se način i pomoći plasmanu te promidžbi proizvoda tvrtki, članica HGK, ali i turizmu u gradu, pa nije ni čudno što su Turistička zajednica grada i Grad Zagreb odmah prihvatili ovu ideju. Štoviše, Etnografski muzej na tom je tragu dobio još jedan prostor u Kačićevoj ulici, u kojoj bi se održavale radionice, a u podrumu bi se nalazila Etnoteka.
– Projekt predstavlja jedinstvenu hiperpovezanost gospodarstva i kulture, dvaju segmenata koji su se do ideje ovog projekta činili nespojivima. Kada tu dodamo još i područje turizma, možemo sa sigurnošću tvrditi da će ovaj prostor biti atraktivan i svim turistima – komentira predsjednik HGK Luka Burilović.
– Prikazivanje dinamičnosti kulturnih pojava i razumijevanja njihovih utjecaja te procesa u suvremenosti zamišljeno je na interaktivan način kroz participaciju korisnika i posjetitelja pa se kroz to ostvaruje ideja inkluzivnog muzeja. Novine poput stalne izložbe Dječji svijet, Etnoteke s glazbenim izričajima iz raznih dijelova svijeta, otvoreni depoi ili pak hrvatska gastronomija, koje kroz nematerijalnu baštinu postaju mjesta susreta, trebale bi povećati posjećenost tri do četiri puta u odnosu na današnje brojke – dodaje ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan. Dodaje i kako će obnovljene lokacije na Mažuranićevu i Rooseveltovu trgu i u Kačićevoj postati mjesto okupljanja brojnih turista, poslovnih dionika iz sektora malog i srednjeg poduzetništva s posebnim naglaskom na kreativne industrije koji nalaze inspiraciju za nove proizvode i usluge koje se temelje na baštini.
Novi ulaz i vanjska dizala
Dio novih prostora trebao bi imati moderan izložbeni prostor u kojem bi se, među ostalim, izložila bogata kolekcija slika i umjetnina kojima raspolaže HGK, još iz vremena bivšeg čelnika Nadana Vidoševića, a za koje se često predlagalo i razmatralo gdje ih izložiti. Prostori poput restorana bili bi otvoreni i vikendom, zbog čega je potreban novi ulaz u zgradu, a planirana je i gradnja vanjskih dizala. S unutarnje strane zanemareno će dvorište biti iskorišteno za povremene, sezonske izložbe i prezentacije domaćih proizvođača – od adventa do maskenbala, Dana kruha i slično.
Arhitekti su napravili idejni projekt za novi oblik zgrade, no zadnju riječ o izgledu zgrade dat će konzervatori, čije se mišljenje čeka i koje će se morati poštovati. Na ovaj način Komora i Etnografski muzej žele pod budnim okom konzervatora zaštititi i očuvati jednu od najvrednijih arhitektonskih cjelina u Zagrebu, ali i stvoriti potpuno o novi sadržaj u dosad neiskorištenom urbanom dvorišnom prostoru. Projekt bi se financirao iz fondova EU.
>> Anketa: Poduzetnici i prošlu godinu ocjenili s dovoljnim
>> Komora želi preuzeti dio poslova javnih institucija
