Konkurentnost

U regiji je velik trošak rada, ali manji nego u EU

'kustrak_pxl_unu_190111'
''
19.01.2011.
u 16:10

Prednosti su regije veliki proizvodni kapaciteti hrane, obrazovana radna snaga, inovacije i kreativnost

U Hrvatsku je dosad većina ulagača dolazila s namjerom da pokriju domaće tržište, a ne da izvoze. Djelomično je razlog to što nismo imali sporazume o slobodnoj trgovini i u potpunosti otvoreno tržište – priznao je Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, na panelu o konkurentnosti u sklopu konferencije Euromoney. Govoreći o razlozima zbog kojih bi netko mogao odlučiti uložiti u Hrvatsku, predstavnik hrvatskih poslodavaca istaknuo je da treba strogo odijeliti konkurentnost privatnog sektora, koji se brzo prilagođava, od loše konkurentnosti država.

Regija ipak napredovala

U regiji je velik problem trošak rada, to je činjenica. No, i dalje je manji nego u Europskoj uniji – polemizirao je Kuštrak. Za Ljerku Puljić, potpredsjednicu Agrokora, također sudionicu panela, bit su konkurentnosti ljudi, motiviranost i menadžerska vizija.

– Uspijete li sve to pomiriti, optimirati troškove i postići ekonomiju razmjera – to znači biti konkurentan – poručila je. Smatra i da je u 20 godina regija znatno napredovala, No, države u regiji mogle su bolje reagirati na krizu, možda i subvencijama, iako nisu imale prostora kao neke druge zemlje. Država mora pomagati tvrtke koje su spremne ulagati, čak i subvencijama, stvoriti povoljnu poduzetničku klimu. Ali, treba više ulagati u edukaciju, investirati u ključne sektore – kaže Ljerka Puljić. U telekomunikacijama regionalna je prednost brzo donošenje odluka i kreativnost te implementacija tehnologija.

– Ako pitate jesmo li danas konkurentni, odgovor je da, no pravo je pitanje kako biti dugoročno konkurentan – priznaje i Wolfgang Kniese, glavni financijski direktor T-mobilea Austrije.

Iako se središnjoj i istočnoj Europi zamjera manjak potrebnih vještina za poslodavce, sudionici panela nisu se složili. Radna snaga dobro je obrazovana. Ljudi su otvoreni za učenje, cijelo tržište ima velikog potencijala, a iako nema resursa u energetici, regija može biti svjetski dobavljač – protestirala je Ljerka Puljić.

Sudionici su zaključili da su prednosti regije veliki proizvodni kapaciteti hrane, obrazovana radna snaga, inovacije i kreativnost, no konkurentnost je još izazov na kojem se mora poraditi. Također, u krizi nije doživjela bankarske kolapse.

– Regija je geografski bliža Kini nego, primjerice, hamburška luka. To je potencijal za budućnost – optimistično je komentirao Kuštrak. Okrenutost poduzeća iz regije eurozoni direktor i moderator Euromoneyja Richard Ensor duhovito je usporedio s "lijeganjem u krevet s lagano ukomiranom damom", aludirajući na prevelika očekivanja kad je posrijedi ulazak na zapadna tržišta. I nije baš tako loše. Dobar proizvod može osigurati izvoz. No, mora se ići u smjeru uklanjanja regulatornih prepreka za regionalne tvrtke – replicirao je Kuštrak.

Održivost eura

Ipak, želja za pridruženjem EU i eurozoni zajednička je većini predstavnika kandidata, unatoč problemima "sa zapadne strane" i raspravama o održivosti eura. No, ima i suprotnih mišljenja – Dvaput bih promislio o ulasku u Europsku uniju i eurozonu jer sustav nije stabilan, što je tvrtkama velik problem – kaže Jaroslaw Szalinski iz litavske tvrtke Orlen.

Ključne riječi

Komentara 4

UK
Ugo Kajvez
14:59 20.01.2011.

I ovaj je mustra svoje vrste .... njemu bi pasalo da se netreba NIŠTA plačati radnicima ............

MO
morales
15:41 20.01.2011.

A kako je u Hrvatskoj? Mislim, ja živim državi zvanoj Hrvatska, ne u državi Regija. Vidim da Hrvatsku više rijetko tko i spomene, bitno je spomenuti regiju. Bilo bi lijepo da je barem definiraju, pa da znamo s kojim divnimm društvom se to uspoređujemo. Ah, da, onda \"najbolji u regiji\" ne bi baš lijepo zvučalo, s obzirom da je to savršeno lagano u konkurenciji velesila kao što su BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija i Makedonija.

RA
rasa
21:23 20.01.2011.

Ljerkice, maknite konačno te uspavale ulješure i uživajte u bistrim vodama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije