Opasnost od gašenja stambenih štedionica barem je zasad prošla.
Uvođenjem međufinanciranja poslovna im je aktivnost oživjela i konačno
su se, umjesto isplativom štednjom, počele baviti onim za što su i
utemeljene stambenim kreditiranjem.
Premda se broj ugovora sa štedišama smanjio, raste broj odobrenih
kredita, ali i štedionica. Već je osnivanje četvrte, PBZ stambene
štedionice, dočekano sa sumnjom, no štedionicu je pokrenula i Hrvatska
poštanska banka.
HPB krenuo agresivno
PBZ-ova štedionica ostavlja dojam nesnalaženja na tržištu, a čak ni
osam mjeseci nakon što je to zakon omogućio nisu uveli
međufinanciranje. Banci to, čini se, nije strateški proizvod, nego samo
jedan u paleti, uveden isključivo jer ga je nametnula konkurencija. HPB
je krenuo agresivno; s najnižim kamatama na kredit, stambenu štednju
vezali su uz životno osiguranje te ponudili posebne uvjete klijentima
konkurentskih štedionica.
Čelnik HPB grupe Josip Protega otkriva da računaju na rast udjela
stambene štednje u BDP-u. Štedionice se previše ne žale na rezultate.
Klijenti su se, kažu, pomirili sa smanjenjem poticaja, koji su još
uvijek viši nego u ostalim zemljama, a ne treba zanemariti ni činjenicu
da su štedni ulozi osigurani do iznosa od 100.000 kuna.
- I uz smanjene državne poticaje još uvijek je najisplativiji nerizičan
oblik štednje u kojem je moguće ostvariti efektivne kamate između sedam
i osam posto. Uvođenje međufinanciranja pokazalo se pravim potezom, jer
je interes za dobivanjem "instant" kredita, prije isteka dvije godine
štednje, iznimno velik komentira Sanja Bilešić, voditeljica
odjela marketinga i PR-a Raiffeisen stambene štedionice. Od početka
godine RSŠ je odobrio 934 kredita u iznosu od 12 milijuna eura, od
kojih 337 iz međufinanciranja.
Međufinanciranje pravi potez
U Prvoj stambenoj štedionici Zagrebačke banke priznaju smanjen broj
sklopljenih ugovora, ali i upućuju na povećane plasmane. Kažu da je
prerano za ocjenu efekata zakonskih promjena i uvođenja
međufinanciranja. Za razliku od ostalih, ne očekuju velike stope rasta.
S obzirom na to da je riječ o malom i ograničenom tržištu,
smatramo da je nemoguće i dalje ostvarivati početne stope rasta. Na
smanjeni broj ugovora o stambenoj štednji podjednako su utjecale
izmjene zakona i zasićenje tržišta kažu u PSŠ-u, koji muči i
neusklađenost institucija i zakonskih propisa koji reguliraju
poslovanje stambenih štedionica.
HNB: Još ima potencijala za daljnji rast
Država je gadno zakasnila s uvođenjem međufinanciranja i isključivo zbog njezine tromosti stambene su se štedionice pretvorile samo u štedionice. Čak ni središnja banka nije imala jasnu strategiju, no danas je, sudeći po zelenom svjetlu HPB-u, njihov stav drukčiji. Napominju da će na stambenu štednju utjecati gospodarska kretanja; zaposlenost, plaće i cijene nekretnina te tržišna utakmica među štedionicama i bankama. S obzirom na to da u Hrvatskoj stambenu štednju još uvijek ima mnogo manje građana nego u europskim zemljama s dugom tradicijom štednje, držimo da imaju potencijala za daljnji rast kaže Dejana Rebernik iz odnosa s javnošću HNB-a. Predsjednik uprave WSŠ-a Zdravko Anđel prognozira da će rast kamata na bankarskom tržištu, kada do njega dođe, pokazati pravi smisao stambene štednje. Tada će se stvoriti znatna razlika u ponudi banaka i stambenih štedionica. Za razliku od čelnika WSŠ-a, kojega ne muči smisao, nego broj štedionica, u PBZ-u pozdravljaju konkurenciju: Osnivanje pete stambene štedionice, sasvim sigurno, pooštrit će konkurenciju na tržištu stambene štednje, a od toga bi najveću korist trebali imati stambeni štediše.
