Vlada je izradila plan za spas brodogradnje na sjevernom Jadranu koji uključuje i privatizaciju riječkog škvera 3. maj. Radi se u vrlo kompliciranoj poslovnoj i financijskoj kombinaciji a nukleus cijele operacije je Uljanik - pulsko brodogradilište koje za razliku od riječkog nije pod monitoringom Europske komisije.
Prva faza uključit će provedbu organiziranog radničkog dioničarstva (ESOP) u Uljaniku u kojemu država ima 84,2 posto vlasničkog udjela, ali samo uz uvjet da radnici iskažu interes za kupnju najmanje 39 posto dionica.
Dokapitalizacija Uljanika druga je faza. Fondovi gospodarske suradnje FGS (Questus, Prosperus i Nexus) osnovali bi s brodarskom tvrtkom Uljanik Plovidbom zajedničku tvrtku koja bi uložila dio novca, a drugi dio novca uložili bi mirovinski fondovi. Prema vladinom planu mirovinski fondovi stekli bi 36 posto vlasništva, a FGS-ovi i brodari 14 % dionica Uljanika.
– Ovo sve već je dogovoreno i s mirovinskim fondovima i s FGS-ovima i sa Uljanikom i sa Uljanik Plovidbom. Moguće je i da se u priču uključe još neke brodarske kuće – rekao nam je jučer izvor iz Vlade.
Složen transfer
U trećoj fazi, prema ambicioznom plavu Vlade, novi bi vlasnici pulskog brodogradilišta Uljanik kupili riječko brodogradilište “3. maj” uz, kako naš izvor kaže, mogućnost da se i radnicima riječkoga škvera omogući ESOP. Ako sve prođe prema opisanom planu, a s obzirom da je Uljanik prisutan u vlasničkoj strukturi brodogradilišta “Viktor Lenac”, na koncu bi se stvorio svojevrstan koncern “Sjevernojadranska brodogradnja”.
– Radi se o vrlo složenom transferu, a vjerujem da će biti uspješan. Nakon dvadeset godina nečinjenja i guranja stvari pod tepih, naša Vlada ima tu odgovornost, čast da to pokuša napraviti – rekao je premijer Zoran Milanović.
Vlada će novoj “supertvrtki” koja će nastati spajanjem Uljanika i 3. maja pomoći i tako što će od njih naručiti gradnju brodova hrvatske ratne mornarice (HRM) i obalne straže. A narudžbe domaćih brodara trebali bi osigurati jeftini krediti HBOR-a. Novca bi trebalo biti sasvim dovoljno jer je plan da se sav novac koji bude prikupljen privatizacijom Hrvatske poštanske banke slije u HBOR.
Hoće li Vladi u namjeri stvaranja “Sjevernojadranske brodogradnje” račune pomrsiti Europska komisija?
– Imamo službeni stav Eurospke komisije da su FGS-ovi privatni fondovi bez obzira što u projekte unose i dio državnog novca. Tako da je ovdje priča o tome što će reći EK jednostavno deplasirana – tvrdi izvor iz vrha Vlade. Međutim, ipak priznaje da novi koncept spašavanja 3. maja i okrupnjavanja sjevernojadranskih brodogradilišta nije predočen Bruxellesu.
– Problema ne bi trebalo biti jer udio državnog kapitala nikako neće prijeći razinu od 35 posto – uvjeren je naš sugovornik.
Već ga odbio HDZ
Iako je u srijedu istekao rok koji si je Vlada sama zadala za rješavanje problema oko privatizacije ili pak guranja u stečaj Brodotrogira, jasnog plana još uvijek nema.
– Brodotrogir je puno kompliciranija priča. To nije ni brodogradilište ni marina, to je čudnovati kljunaš. Mogu vam reći samo da intenzivno razgovaramo s dva potencijalna ulagača, od kojih je jedan strana kompanija. Da li ćemo pregovore dovršiti tek ćemo vidjeti – kaže naš izvor iz Vlade.
No iz poslovnih krugova do nas je došla informacija da je za Brodotrogir opet zainteresiran poduzetnik Slobodan Ljubičić čiju je ponudu za kupnju “Brodotrogira” odbila još HDZ-ova Vlada jer je škver planirao pretvoriti u turistički kompleks s marinom vrijedan 400 milijuna eura.
– Vaša informacija nije ni točna ni netočna. Poznata je naša prošla ponuda, a sada pokušavamo naći rješenje i za program brodogradnje kako bi ispunili uvjete za privatizaciju koje bi bilo prihvatljivo i Europskoj komisiji i našim ulagačima. Kroz dva tjedna trebao bi biti gotov plan koji bi pomirio gradnju “novog Trogira” i brodogradilišta u kojemu bi se gradila luksuzna plovila ali i megajahte dužine veće od 50 metara – rekao nam je Ljubičić.
Inače, premijer Zoran Milanović svim ministrima poručio je da zaborave na produženi vikend jer ih sve očekuje na svečanoj sjednici Vlade 25. lipnja na Dan državnosti.
Mislila sam da je vlada rekla, kada je nedavno odobrila kredit HEP-u od 400 milijuna da je to zadnji kredit koji odobrava nekom javnom poduzeću. Bit će da je pretoplo pa su zaboravili obećanje.