Nema mjesta panici na domaćem financijskom tržištu koju bi
prema nekim najavama moglo izazvati povlačenje depozita iz banaka.
Domaći je bankarski sustav stabilan – poručuju domaći
analitičari. Zdeslav Šantić, direktor direkcije za ekonomska
istraživanja u Raiffeisen consultingu, objašnjava da domaće
banke posluju pod vrlo restriktivnim regulatornim plaštom
HNB-a, što daje stabilnost i u uvjetima većih poremećaja na
vanjskim financijskim tržištima.
Tvrdi da banke imaju dovoljno rezervi likvidnosti i visok stupanj
kapitalizacije te da povremeni poremećaji u dostupnosti financijskog
izvora u inozemstvu mogu nakratko usporiti, ali ne i zaustaviti rast
domaćih banaka. Potvrđuje to i Alen Kovač, analitičar u Erste banci,
obrazlažući da su dostupne rezerve likvidnosti domaćih banaka znatno
iznad prosjeka EU. Ipak, dodaje da je promjena percepcije rizika i
višeg troška inozemnog financiranja izgledna.
Visoki kriteriji
– Hrvatske banke nisu ulagale u problematične vrijednosne
papire u inozemstvu, već su se orijentirale na kreditiranje domaćih
poduzetnika i građana te su zadržale visoke kriterije procjene kreditne
sposobnosti zajmoprimaca. Iz tog razloga plasmani banaka nisu rizični,
depoziti klijenata sigurni su, a cijeli bankarski sustav ostao je
zdrav, čak i u nepovoljnom okruženju – tvrdi
Šantić. Strpljivi bi trebali biti i ulagači na
tržištu kapitala, no s obzirom na to da je velik broj njih
dionice kupio na kredit, njihova je rasprodaja manje čudna.
S obzirom na to da smo otvorena ekonomija, posljedice vanjske krize
neće nas ipak mimoići. Gospodarstvo će se sigurno usporiti, pa domaći
ekonomisti već korigiraju njegov rast u sljedećoj godini sa 4 na manje
od 3,5 posto. Recesija izvana utjecat će manje na realan sektor, ali će
je on ipak osjetiti, prije svega uslužne tvrtke kao što su
turističke, financijske usluge ili graditeljstvo – tvrdi
analitičar Damir Novotny.
Realistična faza
Posljednjih nekoliko godina sve popularnije financiranje na
tržištu kapitala više neće biti moguće, ali ni
zaduživanje izvan granica zemlje. Upravo zbog rizika i straha od
posuđivanja novca na stranim financijskim tržištima,
Šantić smatra da će se domaće tvrtke morati ponovno
orijentirati na veće zaduživanje kod domaćih banaka. U svakom slučaju,
ulazimo u realističniju fazu u kojoj više neće biti mjesta
euforiji – zaključuju analitičari.
