Kad bih poslušao guvernera i zabranio korištenje euribora, kamate na kredite mogle bi odmah skočiti i do 2%. Niti želim potaknuti rast kamata niti mogu zakonom zabraniti euribor jer se on kao parametar koristi u cijeloj Europi – komentirao je ministar financija Boris Lalovac upozorenje guvernera središnje banke da se u budućnosti može očekivati rast kamatnih stopa na kredite u eurima zbog Vladina zakona.
Različiti uvjeti
Zakonom o potrošačkom kreditiranju država je obvezala banke da definiraju uvjete pod kojima će mijenjati varijabilne kamate i kao parametar navela nekoliko opcija: cijenu eura na europskom novčanom tržištu – euribor, prosječnu kamatu na štednju, prinose na trezorske zapise ili NRS – nacionalnu referentnu stopu koju izračunava HUB u suradnji s HNB-om. Guverner Vujčić smatra da je za određivanje kamata bolje koristiti NRS jer on bolje odražava troškove financiranja na domaćem tržištu. – Što su inicijalne kamate niže, veći je rizik da će se one povećati u budućnosti – komentira guverner te podsjeća da je upozorio i Vladu i banke da griješe.
– Banke su me napale da sam pristran, iz Udruge Franak su rekli da sam lažni borac za štediše, a Vlada nije poslušala – ističe Vujčić koji objašnjava da je, isključi li se franak, polovica kredita vezana uz euribor, a druga polovica uz NRS. Usporedba po bankama pokazuje da su krediti s NRS-om nešto skuplji jer je cijena euribora na povijesno najnižim razinama – na rok od šest mjeseci banke međusobno posuđuju eure uz 0,076% kamate, a na rok od godinu dana 0,183%. Vlada je inače obvezala banke da svaki kredit s promjenjivom kamatom razdvoje na fiksni i varijabilni dio, s tim što dopušta povećanje kamate samo u varijabilnom dijelu, ovisno o kretanju izabranog parametra. Procjenjuje se da će euribor ostati nizak do kraja 2016., a nakon toga bi mogao rasti, ovisno o potezima Europske središnje banke. Do 2009. bio je i veći od 5%, a 2012. oko 2%.
– Nećemo moći izbjeći utjecaj povećanja euribora na kamatne stope u Hrvatskoj jer kad krene euribor, rast će i NRS, ali putanja rasta neće biti ista – kaže Vujčić. Šestomjesečni NRS za euro trenutačno je 2,47%, a za kune 1,72%, (za godinu dana 2,56% za euro i 1,84% za kune) i on, po tvrdnjama autora i HNB-a, pokazuje cijenu po kojoj banke dolaze do novca.
– Važno je da građani znaju što potpisuju i da imaju izbor. Banke imaju različite uvjete financiranja i njihovo je pravo da izaberu, kao što takvo pravo imaju i klijenti. Nama je bitno da građani imaju izbor i da je sve transparentno – komentirao je Lalovac. Banke sad za svaki kredit s promjenjivom kamatom objavljuju iznos fiksnog i promjenjivog dijela kamate. Zanimljivo je da banke koje se vežu uz NRS imaju niži fiksni i veći promjenjivi dio, dok banke koje se vežu uz euribor u startu imaju veći fiksni dio kamate. U konačnoj cijeni, razlika je između pola i jedan posto u korist euribora.
HDZ-ov prvi financijaš i docent na Ekonomskom fakultetu Tomislav Ćorić također misli da je iz perspektive izbjegavanja rizika naglog rasta kamata NRS bolji izbor.
Gdje je prijedlog rješenja?
– Dobro je da guverner upozorava na problem, ali trebao bi izaći i s prijedlogom kako ga riješiti – kaže Ćorić. Otkako je na snazi zakonska odredba o definiranju parametara (1. siječnja 2014.), banke su dvaput smanjivale kamate na stare kredite, a sudeći po cijeni novca na tržištu, trebale bi to učiniti i ove godine, bez obzira bile one vezane uz euribor ili NRS. Poskupljenje od kojega guverner strahuje moglo bi nastupiti nakon 2016. Probleme kratkoročno ne očekuju ni banke, ali ne smatraju ni da bi dugoročno moglo biti problema koji bi podsjećali na one sa švicarskim frankom.
– Ovdje govorimo o kamatnoj stopi koja bi mogla u budućnosti narasti nekoliko postotnih bodova, za razliku od tečaja franka koji je oscilirao do 50% proteklih godina – kažu u Splitskoj banci koja koristi upravo euribor. Ističu da do trenutka promjene politike ECB-a i rasta euribora postoji značajan prostor da se primjenom odgovarajućih gospodarskih politika smanje makroekonomski rizici, što bi trebalo pozitivno utjecati na cijenu zaduživanja, za razliku od današnje situacije u kojoj se Hrvatska percipira kao jedno od najrizičnijih gospodarstava EU. U prilog padu kamata, kažu, idu i konkurentski pritisci u uvjetima pada kreditiranja, kao i harmonizacija regulatornih troškova s onima u EU. Poručuju da je najbolja zaštita klijentima fiksna kamata, što, naravno, nije rješenje za stare kredite. Istu zaštitu predlaže i RBA koja također koristi euribor, no ističu da korisnici vezani uz NRS nisu posebno zaštićeni. U slučaju rasta euribora, porast kamata osjeti se odmah, a kod NRS-a nakon tri, šest ili 12 mjeseci. Nakon toga su dužnici u približno jednakom položaju. U Erste banci, koja također koristi euribor, kažu da razmatraju modalitete umanjivanja kamatnog rizika koje bi u idućem razdoblju mogli ponuditi klijentima u slučaju njegova rasta. NRS imaju Zaba, OTP i HPB, dok PBZ kombinira euribor i NRS.
>> Boris Vujčić: Rate kredita u eurima mogle bi rasti
Građani imaju izbor? Odaberi jedan broj ... sigurno ćeš pogriješiti!