Hrvatska je danas u Washingtonu službenom predajom instrumenata o
pristupanju NATO-u koje je ratificirao hrvatski parlament postala
punopravnom članicom tog sjevernoatlantskog vojnog i političkog saveza.
Veleposlanica Kolinda Grabar-Kitarović na svečanosti u State
Departmentu američkoj je vladi kao depozitaru Atlantske povelje, kojom
je 1949. godine osnovan NATO, na čuvanje ostavila hrvatske dokumente, a
oni će biti pridruženi instrumentima ratifikacije svih država članica
koji su pohranjeni u Predsjedničkoj knjižnici Harryja Trumana u državi
Missouri.
Predsjednik Mesić i premijer Sanader na 60., obljetnički, summit
NATO-a, koji će se održati 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu, ne
putuju kao gosti što je bio slučaj prošle godine, nego kao dužnosnici
države za koju je svih 26 stalnih članica ratificiralo protokol o
proširenju NATO-a na RH. Jedan od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha
Sanaderove vlade, za koji je od prvog dana osnivanja samostalne
Hrvatske prvi započeo predsjednik Tuđman, nije zaustavila ni Slovenija,
koja je prijetila referendumom a pisali su i Obami želeći nas usporiti,
kao i u pristupnim pregovorima sa EU. Nije uspjela jer je Hrvatska
ispunila sve uvjete i standarde propisane statutom NATO-a, od razine
ljudskih prava do razvoja gospodarstva, demokracije i civilnog društva.
Da se Hrvatskoj “ne pakira” na putu prema NATO-u, pobrinula se i
Amerika potvrđujući da se isplatilo graditi prijateljstvo s
Washingtonom te ne odstupati od svojih strateških interesa zbog
stranačkih ili dnevnopolitičkih potreba.
Kad je osnovan NATO, a to je označilo i početak hladnog rata, Hrvatska
je bila u komunističkoj Jugoslaviji, a Tito u sukobu sa Staljinom.
Jedni su poslani na Goli otok, a drugi, poslušniji, stvarali su
jugoslavensku vojsku i pripremali strategiju obrane od NATO-saveza i
Varšavskog pakta. Jugoslaviju nisu napali ni Rusi ni Amerikanci, ali je
njezina “narodna”, odnosno srpska armija početkom devedesetih
granatirala hrvatske gradove i sela, ubijala stanovništvo i okupirala
hrvatski teritorij.
NATO je gledao i čekao jer nismo bili njegova članica. Naši branitelji
i generali, od kojih su Gotovina, Čermak, Markač, Praljak... i na dan
službenog primanja u NATO i dalje u pritvoru Haaškog tribunala, nisu
čekali, nego su obranili Hrvatsku i za uspješne vojne akcije pohvalio
ih je upravo NATO. Predsjednik Bush prošle je godine u Zagrebu rekao da
“nitko više ne može napasti Hrvatsku jer će u obrani njezine
suverenosti pomagati i NATO”. To će za dva dana Mesiću i Sanaderu
ponoviti i predsjednik Obama. Poruka će snažno odjeknuti u našem
susjedstvu koje je i dalje nestabilno!
Ulazak u NATO za Hrvatsku je početak razdoblja u kojem se politički
odmičemo od Balkana te još sigurniji, budemo li pametni, možemo čuvati
naše nacionalne interese. U Washingtonu tvrde da Sanader ima razloga za
slavlje jer je bio najuporniji na putu prema NATO-u te su se Hrvati
opet izborili za dobre vijesti.
KOMENTAR
