Pad kamatnih stopa na kredite nastavit će se i u ovoj godini pojeftinjenjem starih kredita za približno 0,20 postotnih poena. Promjena kamatnih stopa regulirana je izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2013. godine, po kojemu su banke dužne mijenjati kamatnu stopu svakih šest mjeseci ili iznimno godinu dana u skladu s cijenom novca na europskom i domaćem tržištu. Ta je cijena izražena visinom euribora i nacionalne referentne kamatne stope i obje zasad idu na ruku dužnicima.
Europska središnja banka zadržat će nisku cijenu euribora i ove godine, a i Hrvatska narodna banka najavila je dodatne intervencije kako bi povećala ponudu kunskih kredita i pojeftinila ih. Prva strukturna repo aukcija na kojoj bi HNB mogao ponuditi oko tri milijarde kuna dugoročnog kredita bankama trebala bi se održati u siječnju. Godina 2016. mogla bi biti godina masovnijeg prelaska na kredite s fiksnim kamatama, čime bi se izbjeglo poskupljivanje kredita nakon što europska banka digne kamate po uzoru na američki FED. U listopadu 2015., što su posljednji poznati podaci iz HNB-a, novi stambeni krediti odobravali uz prosječnu kamatu od 4,82% za eurske i 5,19% za kunske kredite. Usporedbe radi, još 2009. godine kamate za stambene eurske kredite bile su iznad 7,50%. I dalje postoji velika razlika u kamatama između novih i starih, prije odobrenih kredita – i do dva postotna poena.
Najavljeno spuštanje kamatnih stopa najviše olakšava poziciju starih dužnika jer je novih ionako malo. Stanovnišvo se zadnjih sedam godina uglavnom razdužuje usprkos tome što je cijena novih kredita znatno ispod razina po kojima smo se navikli zaduživati. Cijena potrošačkih kredita na rok od 5 godina je 7,8 do 8,7%. Banke najviše posla imaju oko neurednih dužnika, ljudi koji su ostali bez primanja ili su se prezadužili i ne uspijevaju vraćati svoje obveze.
>> Admiral Markets: Raste vjerojatnost dodatnog slabljenja eura
>> Rezultati konverzije kredita: Niže rate za 33.000, više za 22.000 ljudi
