Slavno djelo Georgea Orwella "Životinjska farma", alegorični prikaz staljinizma, imalo je trnovit put do objavljivanja. Nakon što je 1944. knjiga odbijena kod Orwellova stalnog izdavača Gollancza, pisac je rukopis ponudio izdavačkoj kući Faber and Faber, u kojoj je urednik bio njegov prijatelj Thomas Stearns Eliot, slavni pjesnik i kasniji dobitnik Nobelove nagrade za književnost.
T. S. Eliot odbio je objaviti "Životinjsku farmu", a njegovi razlozi odbijanja potanko su objašnjeni u dokumentima koje je 82-godišnja Valerie Eliot, pjesnikova udovica, stavila na raspolaganje BBC-u za snimanje dokumentarnog filma o Eliotu.
Otprije se znalo da je Eliot, premda je pohvalio Orwella zbog "dobrog pisanja" i "temeljnog integriteta", taj kratki roman odbio jer ga je smatrao "previše trockističkim", ali sad je otkriveno da je zaplet po njemu bio "neuvjerljiv":
- Nismo uvjereni da je to ispravna točka gledišta s koje bi trebalo u ovom trenutku kritizirati političku situaciju. Mislim da je to općenito trockizam, i nije uvjerljivo.
U novim dokumentima otkriveno je i da je Eliotu smetalo i to što su svinje toliki negativci:
"Tvoje svinje su daleko inteligentnije od drugih životinja, i stoga najkvalificiranije da upravljaju farmom – u stvari Životinjske farme ne bi moglo ni biti bez njih, pa ono što nama treba (mogao bi netko reći) nije više komunizam nego više svinja s javnim duhom".
Dok je Staljin još bio saveznik u borbi protiv nacizma, bilo je nezgodno kritizirati užase staljinizma, koje je zakleti ljevičar i socijalist Orwell upoznao još u Španjolskoj, gdje se kao dragovoljac borio u interbrigadama u Građanskom ratu i nazočio grubom obračunu NKVD-a s anarhističkim milicijama u Barceloni. Njegovu alegorijsku knjigu odbila su još tri izdavača (od kojih je jedan prvo prihvatio roman, pa ga kasnije odbio zbog intervencije iz britanskog ministarstva informiranja; kasnije se ispostavilo da je službenik ministarstva koji je intervenirao bio sovjetski agent).
No, na kraju ju je 1945. tiskao izdavač Sacker and Warburg, i knjiga je bila toliki bestseler da je prije siromašnom Orwellu omogućila lagodniji život barem posljednjih pet godina života (umro je 1950. od tuberkuloze); zahvaljujući prihodima od "Farme", mogao je na miru pisati svoje još poznatije djelo, antiutopijsku "Tisuću devetsto osamdeset četvrtu".
