Nema ni jedne kazališne premijere bez nervoze, ali ovih dana u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, koje sutra praizvodi “Zagorku” redateljice i autorice teksta Ivice Boban, vrije.
Glumci s više uloga
Kako i ne bi. Drama ima osamdesetak likova, kompliciranu strukturu, glumci glume i po nekoliko uloga, presvlačenja su intenzivna i dramatična, a u glavnoj je ulozi Mirjane Grgić, tj. Marije Jurić Zagorke, gošća u HNK Daria Lorenci Flatz. Ona je i na jučer održan pokus koji je počeo malo prije podneva dotrčala iz kazališta Trešnja u kojem glumi maćehu i vješticu u “Ivici i Marici”. A Ivica Boban na velikoj je sceni najvećega kazališta u zemlji mogla ostati samo do 14 sati jer se navečer u istoj kući daje Puccinijeva opera “La Boheme”. No to je stara priča o tri velika ansambla koji se guraju na jednoj sceni. Vratimo se Zagorki, književnici čijih je dvadesetak drama i jednočinki igrano u HNK, i to od “Gordane” do komada “Kći Lotrščaka”.
– Zagorka je djelovala u vrijeme kada se od žene očekivalo da bude odlična supruga, kuharica i odgajateljica djece. A ona je bila književnica koja je pisala štivo koje su čitali i oni koji nikada prije nisu čitali, pogotovu ne na hrvatskome jeziku. Zato mislim da će “Zagorku” u HNK pogledati i ljudi koji ne idu u kazalište, jer je Zagorka pisala za ljude s periferije, za široku masu pučanstva – kaže Ivica Boban koja je godinama proučavala Zagorkin više nego tragični život.
Marija postala Mirjana
– Mislim objaviti i tekst po kojem sam radila predstavu. U njemu nisam išla u fikcionalno, iako se moglo i to. Ime Mirjana Grgić uzela sam iz knjige “Kamen na cesti”, Zagorkine autobiografije u kojoj je ime namjerno promijenila u Mirjana ne bi li je manje napadali. U tom romanu koji nije trebao biti roman Zagorka otkriva intimu, iskreno piše o braku i djetinjstvu – kaže Ivica Boban i dodaje kako se u drami bavi i Zagorkinom tajanstvenom smrću, ali u poetskom smislu.
Na pitanje zašto je za glavnu glumicu izabrala umjetnicu koja nije članica HNK, kratko odgovara: – Pa tri glumice HNK su trudne: Ana Begić, Ivana Boban i Barbara Cvitković. Daria Lorenci izvrstan je odabir, glumačka gostovanja iz jednog u drugi ansambl danas nisu ništa novo – kaže Ivica Boban koja uporno i energično bije bitku s vremenom.
U brojnom su glumačkom ansamblu i Jasna Bilušić, Olga Pakalović, Joško Ševo, Bojan Navojec, Damir Markovina, Luka Dragić, Nera Stipičević... Livio Badurina glumi Zagorkina prvog muža Lajoša, Goran Grgić (već je glumio Stepinca) sada je Zagorkin zaštitnik biskup Strossmayer, a direktor tiskare Obzora Šime Mazzura je Siniša Popović, Zagorkin veliki inkvizitor. “Nema onoga koji nije progonio Zagorku”, suosjećajno i zdvojno kaže Popović.
Osim što je surovi Zagorkin kritičar iz Agramer Zeitunga Otto Kraus, te ceremonijal majstor u kabaretu, Nikša Kušelj je i autor tekstova i glazbe za kabaretske songove. Scenografkinja je Dinka Jeričević, kostime potpisuje Doris Kristić, autori su scenske glazbe Frano Đurović, Tomislav Ribičić i Siniša Reljić, oblikovatelj svjetla i autor projekcija je Deni Šesnić, dramaturginja Sanja Ivić...
Predstava počinje Zagorkinim djetinjstvom i školovanjem, nastavlja se njezinim mađarskim bračnim godinama i sanatorijem te dolaskom i djelovanjem u gradu Zagrebu u kojem je velika književnica umrla u čudnim okolnostima 1957. godine.
Zanimljiva najava. Zagorka je također bila zanimljiva pojava. Pogledat ćemo.