debitantski epski roman

Filmski producent Mike Downey predstavlja hrvatsko izdanje romana "Istrino zlato"

Mike Downey
Foto: Damil Kalogjera
1/2
11.12.2024.
u 11:42

"Zaključio sam da, ako već kasno započinjem svoju romaneskno-literarnu karijeru, trebam barem krenuti s idejom koja ima svoju širinu, razmjer i ambiciju. Na kraju sam spojio tri ideje koje sam imao za tri romana u jednu priču s ‘MacGuffinom’ – kako to kažemo u filmskom svijetu – koji povezuje sve tri priče", rekao je Downey

Hrvatsko izdanje romana "Istrino zlato" irsko-britanskoga autora Mikea Downeyja bit će predstavljeno u četvrtak, 12. prosinca, u 18.30 sati u prostorijama zagrebačkog Kulturno informativnog centra (KIC), ujedno i izdavača knjige. Povijesni triler prati moćni, zavodljivi i korumpirajući utjecaj istarskog tartufa kroz povijesne epohe te vješto isprepliće tri priče: o gladijatorima za rimske vlasti 81. godine n.e., o partizanima u Drugom svjetskom ratu i o povratku posrnulog policajca Marka Mihailića u njegovu domovinu Hrvatsku u današnje doba.

Na promociji će uz autora o knjizi govoriti književnik Milan Rakovac, prevoditelj Duško Čavić, filmski redatelj Andrej Korovljev i urednik Petar Bujas, dok će uvodnu riječ održati veleposlanik Simon Thomas, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije, te Hrvoje Hribar, redatelj i ravnatelj KIC-a.

„Istrino zlato“ debitantski je roman Mikea Downeyja, poznatoga filmskog producenta i predsjednika Upravnog odbora Europske filmske akademije. Inspiraciju za njega pronašao je golemoj strasti za povijest i kulturu Istre, gdje već 25 godina ima dom u naselju Grimalda.
"Presretan sam što 'Istrino zlato' napokon izlazi na hrvatskom jeziku", izjavio je autor Mike Downey. "Dobiti priznanje i vjerodostojnost u mjestu gdje je radnja romana smještena za mene znači potvrdu mojih kreativnih odluka i autentičnosti djela. Knjiga je već objavljena na više tržišta, a iduće godine bit će dostupna diljem svijeta. Oduševljen sam što je moje književno djelo postiglo ne samo kritički i komercijalni uspjeh na globalnoj razini, već i što ime Istre pronosi u zemlje poput Kine i Indije, gdje se malo zna o ovoj prekrasnoj regiji."

Do sada je ovo jedno od najšire distribuiranih književnih djela čija je radnja smještena u Istru. Knjiga je već objavljena u Ujedinjenom Kraljevstvu, Republici Irskoj, Indiji, Pakistanu, Nepalu i Bangladešu. Prevedena je na bugarski, makedonski, hrvatski i srpski jezik. Trenutačno su u pripremi izdanja za Sloveniju, Francusku, Poljsku, Češku, Slovačku, Kinu, Ukrajinu, Tursku, SAD, Australiju te za sva arapska govorna područja. Samo s Indijom, Kinom, Turskom i arapskim zemljama, to predstavlja ogromnu potencijalnu publiku – a popis zemalja se neprestano širi.

Naslovnica romana "Istrino zlato"
Foto: Madison Consulting

"Roman "Istrino zlato" dugo je sazrijevao," govori Downey. "Zaključio sam da, ako već kasno započinjem svoju romaneskno-literarnu karijeru, trebam barem krenuti s idejom koja ima svoju širinu, razmjer i ambiciju. Na kraju sam spojio tri ideje koje sam imao za tri romana u jednu priču s ‘MacGuffinom’ – kako to kažemo u filmskom svijetu – koji povezuje sve tri priče. No, ni to mi nije bilo dovoljno. Tada sam odlučio da, ako moj prvi roman zapravo postane svojevrsna trilogija, zašto ne bih napravio trilogiju trilogija – tri knjige smještene u Istru, s istim suvremenim likovima i različitim, ali povezanim povijesnim razdobljima. Tako su nastali "Istrino zlato", "Istrino crnilo" i "Istrino plavetnilo" – svaka s dominantnom temom: prva pohlepa, druga mržnja, a treća korupcija."

Nakon što je umjetničku karijeru započeo osamdesetih godina kao kazališni redatelj i producent u Francuskoj, Njemačkoj, bivšoj Jugoslaviji i Ujedinjenom Kraljevstvu, Mike Downey je devedesetih bio suosnivač i izdavač grupe medijskih publikacija Moving Pictures International. U svojem je filmskom i kazališnom djelovanju ostvario impresivan niz književnih suradnji s raznolikom skupinom istaknutih književnih imena, uključujući Jeana Geneta, Günthera Grassa, Jamesa Ellroya, Thomasa Keneallyja, Colma Tóibína, Davida Grossmana i osnivača Vicea, Shanea Smitha.

Osim toga, radio je s nekima od velikana svjetskog filma, uključujući dobitnike i nominirane za nagradu Oscar, kao što su Peter Greenaway, Agnieszka Holland, Vivian Qu, Paweł Pawlikowski, Volker Schlöndorff, Rebecca Lenkiewicz, Oliver Hirschbiegel, Julien Temple i Stephen Daldry. S prostora bivše Jugoslavije intenzivno je, između ostalih, surađivao s Rajkom Grlićem, Srđanom Karanovićem, Antoniom Nuićem, Srđanom Dragojevićem, Radom i Danilom Šerbedžijom te Andrejem Korovljevim.

Mike Downey je ujedno godinama i dio hrvatske kinematografije. Suosnivač je Motovunskog filmskog festivala, bio je i umjetnički direktor Pulskog festivala, a kao producent ili koproducent sudjelovao je u stvaranju petnaestak hrvatskih i filmova iz regije, od "Čaruge", "Buick Riviere", "Parade", "Ustava RH" pa prošlogodišnjeg filma „Hotel Pula“.
Za svoj doprinos britanskoj i europskoj kinematografiji, 2022. odlikovanjem britanske kraljice Elizabeta II postao je časnik Reda Britanskog Carstva (Officer of the Order of the British Empire), što je počast koja se dodjeljuje za izuzetne zasluge na području umjetnosti i znanosti, u humanitarnom i dobrotvornom radu.

Sveučilište Warwick, na kojem je i diplomirao, dodijelilo mu je 2020. počasni doktorat za životno djelo i doprinos europskom kazalištu i kinematografiji. Time se pridružio prijašnjim dobitnicima među kojima su Doris Lessing, Iris Murdoch, Carlos Fuentes, Mario Vargas Llosa, Eugene Ionesco, Nelson Mandela, Ken Loach, Mike Leigh, Judi Dench i Leonard Bernstein.
Mike Downey član je upravnog odbora Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA) te glasački član za nagradu Oscar koju dodjeljuje američka Akademija filmskih znanosti i umjetnosti (AMPAS), kao i za nagradu koju dodjeljuje Azijsko-pacifička filmska akademija (APSA). Poput Charlesa Dickensa, Karla Marxa, Richarda Attenborougha i Stephena Hawkinga, Downey je postao članom Kraljevskog društva za umjetnost na poziv lorda Davida Puttnama. Također, počasni je predsjednik LUX nagrade Europskog parlamenta.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije