Galerije Klovićevi dvori od srijede u 20 sati predstavlja na samostalnoj izložbi "Predmeti" djelo umjetnika Gorana Petercola. U širokom rasponu od studentskih radova na Akademiji likovnih umjetnosti do danas, publika će moći vidjeti koje su teme i motivi gotovo opsesivno cijelo to vrijeme privlačile umjetnika.
U prostorima galerije izloženo je šezdesetak radova mišljenih uglavnom u formi instalacije i radova na papiru, čineći trinaest zasebnih tematskih cjelina, navodi koordinatorica izložbe Ana Medić.
Kroz teme: prijenosa (projekcije i ogledala), mjerljivosti, funkcije, simetrije, para i nepara, cjelina i veličine, autor uobličuje osjećanje kaotičnosti uslijed sveopće prisutne materije unutar koje se kreće, nadovezujući se na ambivalentnost i paradoksalnost stanja suvremenosti u kulturi i umjetnosti u kojoj sve ono što čini svijet (predmeti, postupci, jezik, tijelo) u novoj kulturi biva odvojeno od sebe te se dislocira u zasebno područje koje više ne definira nijedna supstancijalna podjela.
- Njegovim PREDMETIMA misao je imanentna, i u tom smislu, odustajanje od dodavanja misli predmetu autorov je odgovor je na sadašnjost….Petercol od nas traži neprestanu budnost – prije svega oka i uma, promjenu položaja, uvažavanje policentrične percepcije, suprotstavljanje inerciji i atrofiji prisutnoj u okoštaloj misli i predvidljivosti ishoda na koju se oslanja vizualna reakcija promatrača. Njegova rješenja zadržavaju integritet sofisticiranih mikrosvjetova, a pitanje smislenosti ponuđenih svjetova ovisi o perspektivama kojima se ti svjetovi otvaraju, navodi Ana Medić.
A na poleđini kataloga Goran Petercol dao je napisati slijedeće stihove:
O stvarnosti fizičkog
rasporeda. O simetriji rasporeda. O simetriji
koju nosim tijelom,
vidim u prirodi, u odrazima
i uopće u životu
tj. od mojeg intimnog
doživljaja simetričnosti
do vanjskog. O mojem
osjećaju para: osoba,
predmeta, oblika.
O suprotnostima kao
formama simetrične
povezanosti. O kiralnosti
i njenom postojanju
na makrorazini.
O prostornom preslikavanju,
ponavljanju
u procesu stvaranja
simetrije i o mehanizmu
tog preslikavanja.
O stvaranju sebi sličnog.
O sklonosti umnožavanju
istog unutar
umjetnosti i unutar
društvenog ponašanja.
O vlastitom užitku rada
na simetriji kao potro-
šenoj formi kompozicije
unutar umjetnosti.
O sebi i vlastitoj egzistencijalnoj
ograničenosti.
Uopće o kraju.
O vlastitom osjećaju
količine stvarne moći.
O poziciji umjetnosti
unutar društva kao
početku rada. O početku
koji mi uvjetuje
sve dalje. O vlastitoj
poziciji unutar umjetnosti
kao početku. O
osjećaju stvarnosti koji
mogu podijeliti s nekima
kroz umjetnost. O općem
zajedništvu umjetnosti.
O mjestu kojega
živim, njegovim prostorima,
stvarima.
O povezanosti svoje
egzistencije sa predmetima
koji me okružuju.
(umjetnikov tekst na poleđini kataloga izložbe
