Miraz u kojem žensko dijete dobiva u naslijeđe manje ili više pokretnih kućnih dobara, a muška djeca sve ostalo, ni danas nije rijetkost. Pojam miraza stoga nosi mnoge neugodne terete ne samo u kulturi naroda s ovih prostora. Grupa umjetnica i umjetnika iz Zagreba, Ljubljane, Sarajeva i Beograda proširila je, međutim, pojam miraza!
Što nam dolazi u miraz
Što je sve miraz i što je zapravo miraz, svojim radovima u raznim medijima odgovara 14 autora. Nema sumnje, miraz nije samo materijalan. Sve što nam dolazi s poviješću miraz je. Zato u radovima s izložbe “Miraz” – koju su kao putujuću izložbu koncipirali Centar za suvremenu umjetnost iz Sarajeva i kustosica izložbe Dunja Blažević – nalazimo “odnos osobnog naslijeđa, onoga što se nosi, odnosno iznosi iz ‘kuće’ i onoga što se stječe i oblikuje kao proživljeno životno iskustvo ili kao vlastiti odabir ljudskih, društvenih, historijskih i/ ili specifično ženskih vrijednosti”. Iz Zagreba u “Mirazu” sudjeluju cijenjene umjetnice poput Sanje Iveković, Kristine Leko i Renate Poljak. Njihovi istraživački radovi, kao i radovi umjetnika iz Ljubljane, Sarajeva i Beograda, jasno pokazuju da i ti povijesni mirazi poput onog tradicijskog jednako sudjeluju u životu čovjeka i važan su dio samoidentifikacije. Kad su osviješteni kao u naših autor(ic)a, vode čak i jakom političkom angažmanu!
Sanja Iveković predstavlja se, primjerice, ovdje radovima iz serijala GEN XX (1997. – 2001.). Podacima o sudbini poznatih partizanki poput Anke Butorac, Ljubice Gerovac ili sestara Baković, Ivekovićeva ne dodaje slike tih junakinja jedne strane rata, već ih zamjenjuje “magazinskim” fotografijama žena tipičnih za današnju konzumerističku kulturu.
Miss Gerovac
Rezultat ovisi o psihosocijalnom identitetu promatrača. Uz fotografiju atraktivne senzualne crnke koja puši, stoji na primjer tekst istinit za Ljubicu Gerovac: “Progonjena zbog svoje antifašističke djelatnosti. U toku akcije uhićenja počinila samoubojstvo. Starost u trenutku smrti: 22 godine”. Da, to smo dobili i dobivamo u naslijeđe: i sudbinu mlade ratnice koju smo zaboravili i sliku mladog ženskog identiteta iz manipulativne masmedijske sadašnjosti. Sanja Iveković diverzantski ih spaja ne samo da bi jedne spasila od kolektivne amnezije, a druge politički aktivirala!
