“Kulturni aktivist i dobrotvor moravskih Hrvata, Jozo Lavička dobitnik je Kulturne nagrade Hrvatskog centra u Beču „Metron 2012“ za njegov izvanredni doprinos očuvanju hrvatskog jezika, kulture, običaja i narodnih nošnji moravskih Hrvata, koji su na područje današnje Češke doselili u 16. i 17. stoljeću, bježeći pred Turcima. U obrazloženju žirija, koje je pročitala glavna tajnica Hrvatskog centra Gabrijela Novak – Karall stoji kako se 80-godišnjeg Lavičku nagrađuje za njegov posebno intenzivni i predani rad za dobrobit hrvatske grane u Češkoj u proteklih 25 godina.
Laudacio je držala potpredsjednica Udruge građana hrvatske nacionalnosti u Češkoj, moravska Hrvatica Lenka Koprivova. Nazvavši Lavičku sabiračem hrvatskog kulturnog blaga, pobrojala je neke od njegovih projekata: postavljanje spomenika umrlim Hrvatima u selu Frelištof, obnova željeznih križeva na hrvatskim grobovima i restauracija zastave, te organizacija hrvatskog kirtofa i hodočašća. Sakupljao je i narodne nošnje moravskih Hrvata i njih 25 poklonio folklornom ansamblu gradišćanskih Hrvata Kolo Slavuj.
„Jozo Lavička je zaslužan i za to da je mala i slaba zajednica moravskih Hrvata našla priključak kod gradišćanskih Hrvata, uz koje im se pruža šansa za opstanak“, ustvrdila je laudatorica. Na prigodnoj svečanosti, nagradu Metron 2012 Lavički je predao predsjednik Hrvatskog centra u Beču Tibor Jugović, zahvalivši mu na njegovim naporima da moravski Hrvati ne padnu u zaborav.
„Srdačne čestitke mene i veleposlanika Gordana Bakote gospodinu Lavički, koji je upravo u godini kada Hrvatska ulazi u EU dobio ovu nagradu, a koji večeras predstavlja sve one pojedince koji su se u teška i olovna vremena borili za očuvanje hrvatske kulture i identiteta i poticali mlade da njeguju svoju vlastitost“, rekla je ministrica savjetnica za kulturu u hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji dr. Zdenka Weber.
„S nagradom nisam računao, no jako joj se veselim, unatoč mojih 80 godina“, rekao je Jozo Lavička, izrazivši žaljenje da je Moravskih Hrvata sve manje, a nasljeđe sve oskudnije. Dodao je kako su se uslijed asimilacije u Južnoj Moravskoj održala samo tri većinska hrvatska naselja: Frielištof, Dobro Polje i Nova Prerava. Napomenuo je da su u doba komunizma, zbog straha, mnogi Hrvati prešućivali svoje porijeklo, pa čak i kod kuće izbjegavali govoriti hrvatski.
