OSIJEK - Državni arhiv u Osijeku već više od 10 godina pokušava se izboriti za novi prostor, kako bi spasio 5000 dužnih metara građe smještene u raznim neprikladnim prostorima gdje sve više propada. Unatoč tome što je Grad Osijek Arhivu odlučio dati zgradu koja se nalazi u istoj ulici, a Ministarstvo kulture pristalo financirati njezino uređenje, zbog Ministarstva obrane Arhiv do danas nije uspio rješiti problem.
- Zgrada koju nam je Grad odlučio dati u njihovu je vlasništvu, ali Ministarstvo obrane upravlja vojnim stanovima na prvom katu - kaže dr. Stjepan Sršan, ravnatelj Arhiva. - Grad je pristao svim stanarima pronaći zamjenske stanove, ali unatoč tome, kao i brojnim dopisima i zamolbama Grada i Arhiva, Ministarstvo obrane jednostavno se oglušilo. Više ne znamo što učiniti, građa izvan zgrade propada, a ova u našoj zgradi zbog vlage je u sve lošijem stanju i sve se češće pojavljuje plijesan. Usto od 1990. imamo i velikih problema s prostorom. Nakon raspada bivše države, ali i brojnih ustanova i poduzeća, morali smo primiti mnogo građe koju jednostano više nemamo gdje smjestiti pa smo materijal prisiljeni držati u kutijama koje su opet složene jedna na drugu te nam je brojna građa gotovo nedostupna - ističe dr. Sršan. Zbog takvog stanja, dodaje, potrebne dokumente ne mogu izdavati građanima koji svaki dan dolaze kako bi na temelju dokumenata smještenih u Arhivu ostvarili neka svoja prava.
Zbog ovakvog stava Ministarstva obrane, Arhivu je u 2001. godini propalo i 800 tisuća kuna koje im je Ministarstvo kulture bilo spremno dati za uređenje zgrade. Ipak Ministarstvo je i dalje spremno pomoći te je, kako je kazao dr. Sršan, za ovu godinu pristalo izdvojiti i više novca - oko 2,2 milijuna kuna, ali ako Ministarstvo obrane ne potpiše, ponovno će sve pasti u vodu.
- Ovih dana Grad Osijek započeo je iseljavati stanare. Pronašli su dva zamjenska stana, a kada to završe, mi ćemo najvjerojatnije ući u posjed jer to nam se sada čini kao jedini pravi put da se nešto konačno pomakne s mrtve točke - kazao je dr. Sršan. Dodao je da bi u zgradi koju im je Grad dodijelio trebali dobiti prizemlje i prvi kat koji zajedno obuhvaćaju oko 2100 četvornih metara, a upravo ta kvadratura bila bi dovoljna da se konačno spasi i primjereno pohrani arhivska građa.
A. Tomasović
