Prije završetka izložbe "Pompeji - život u sjeni Vezuva" u galeriji Klovićevi dvori otvorene do 10. srpnja predavanje s naslovom "Propast prelijepih predjela" održat će u utorak, 28. lipnja u 19 sati dr. Bruna Kuntić-Makvić. Riječ je o činjenici da je o užasnoj kataklizmi i vulkanskoj erupciji napisano mnogo tekstova. Arheologinja dr. Bruna Kuntić-Makvić podsjetit će, uz Plinijeve zapise (Plinije Stariji) i na brojne stare pisce koji su spomenuli prirodne katastrofe koje su 62. i 79. godine kršćanske ere pogodile Pompeje, Herkulanej i druga mjesta u Napuljskom zaljevu. No to nije bio jedini povod da se u literarnim izvorima nađu imena naselja koja će biti ovjekovječena propašću. Pisci su ih spominjali u različito vrijeme i iz različitih pobuda. Kakav god događaj bilježili, uvijek im se pod perom nađe koja riječ o ljepoti kraja. Kratak pregled zapisa koji se mogu povezati s arheološkim nalazima oslikava okruženje u kojem su žitelji Napuljskog zaljeva provodili dane u rano doba Carstva.
Prema riječima kustosice Petre Senjanović, zadužene za odnose s javnošću, na dosadašnjim predavanjima utorkom analizirane su mnoge važne teme rimskoga doba. Tako su, prema njezinim riječima predavanja organizirana u Klovićevim dvorima uz najveću ovogodišnju izložbu bila dobar povod za razgovor o pitanjima i temama vezanima uz antički svijet, posebice Rim. Prvo u nizu bilo je predavanje dr. Aleksandra Štulhofera, koje je, da li zbog teme (XXX - Rimljani, seks i pornografija) ili zbog interesa koji je pobudila sama izložba, bilo iznimno posjećeno te je otvorilo mnoga pitanja o poimanju toga segmenta ljudskoga života u starome vijeku, ali i načina na koji se on razlikuje u suvremenosti. Predavanje o izbornim grafitima u Pompejima dr. Nevena Jovanovića bilo je vrlo zanimljivo izlaganje o načinu izražavanja političkih poruka u antičko doba što je opet neraskidivo vezano uz aktualnu svakodnevicu i neizbježno je nametnulo usporedbe s današnjom demokracijom i slobodom političkoga mišljenja. Dr. Ivan Radman oduševio je mnoštvo zainteresiranih razbijanjem uvriježenih predrasuda o gladijatorima i njihovim borbama upozorivši nas na mnoge nespretnosti i krivo poimanje ovog, dakako surovog, ali ipak vrlo organiziranog „rimskog zanimanja“. Profesorica Šegvić govorila je o kultovima u Rimskome carstvu, o božanstvima koje su štovali, posebice o trojstvu Herkul, Bakho, Venera koje je bilo iznimno „popularno“ u Pompejima.
O odjecima otkrića Pompeja u umjetnosti kraja 18. i početka 19 stoljeća, a čiji nam prekrasni primjer pruža i pompejanska soba u Palači odjela za bogoštovlje i nastavu nedaleko od Klovićevih dvora u Opatičkoj 10, što je nastala krajem 19. stoljeća - govorila je dr. Irena Kraševac, objasnivši nedovoljno poznati historicistički sklop palače, čiji je ikonografski program osmišljen pod vodstvom Izidora Kršnjavog. Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Ante Rendić Miočević upoznao nas je s iznimnim primjercima zbirke Lavala Nugenta, koja se čuva u spomenutom muzeju, a čiji su dragocjeni primjerci rimske plastike bili svojedobno pohranjeni u Arheološkom muzeju u Napulju, odakle je stigla i naša izložba. Nadamo se da smo izložbom i predavanjima utorkom uspjeli dočarati antički svijet i rimsku civilizaciju, ali i pokazati pradavne veze, ne samo geopolitičke nego prije svega i kulturne, što su rezultirale istovjetnostima na području domaće umjetničke produkcije. Posebno zahvaljujemo stručnjacima – predavačima što su se odazvali našemu pozivu te su svojim izlaganjima obogatili naša dosadašnja znanja o rimskoj civilizaciji. Zahvaljujemo i svim posjetiteljima koje ćemo nastojati i dalje, jednakim ritmom, ali od jeseni, privlačiti u našu galeriju, ne samo izložbama, nego i popratnim programima: predavanjima, javnim raspravama i tribinama, navodi u ime službe odnosa s javnošću galerije Klovićevi dvori kustosica Petra Senjanović.
