Dani zaborava priča su o Olgi, ženi na pragu 40-ih, majci dvoje djece, koju ostavi suprug zbog mlađe žene. Njezini neočekivani „dani zaborava“ pretvaraju se u slobodni pad u najmračnije zakutke duše, a kad se nađe zatočena unutar četiri zida svojeg stana, Olga je prisiljena suočiti se s vlastitim demonima, izglednim gubitkom identiteta i mogućnošću da se život više nikad ne vrati u normalu. Prvi hrvatski prijevod jednog od najuzbudljivijih i najvažnijih glasova suvremene svjetske književnosti – roman koji je skandalizirao, ali i opčinio Italiju nakon objave – emocionalni je slobodni pad, bespoštedna, maestralna literarna analiza boli, povrijeđenosti i ljutnje koja malo koga može ostaviti ravnodušnim. O tome tko stoji iza pseudonima Elena Ferrante, ne zna se mnogo, pa čak ni radi li se doista o ženi. Svejedno romani potpisani tim imenom posljednjih godina dobivaju neviđenu medijsku i čitateljsku pozornost, a najugledniji kritičari svijeta doslovno se, i potpuno opravdano, natječu u panegiricima.
Elena Ferrante na književnu scenu stupila je 1992. godine romanom L’amore molesto. Uoči izlaska romana svojem je izdavaču u pismu pojasnila: „Vjerujem da knjige, jednom kad su napisane, nemaju potrebe za svojim autorima. Ako imaju što poručiti, prije ili kasnije, naći će svoje čitatelje; ako nemaju – neće... Osim toga, zar promocija ne košta? Bit ću autor koji će najmanje koštati vašu izdavačku kuću. Poštedjet ću vas čak i svoje prisutnosti.“ Proboj na sceni ostvarila je romanom Dani zaborava, koji je konzensusom kritike proglašen remek-djelom ženske proze po kojem je snimljen i film u režiji Roberta Faenze. Uslijedili su prijevodi na strane jezike, no Elena Ferrante, iako je među najprodavanijim autorima u Italiji, sve do objave romana L’amica geniale, izvan granica svoje zemlje uživala je kultni status tek među posvećenicima lijepe književnosti. L’amica geniale, prvi dio serijala o pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje za sebe žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture, donio joj je svjetsku slavu. Danas je teško pronaći bilo kakav pregled važnih djela 21. stoljeća na koji nisu uvršteni romani pod ovim pseudonimom.
Dane zaborava s talijanskoga je prevela Ana Badurina.
