Ove nedjelje na Art Zagrebu, najvećem hrvatskom sajmu umjetnina koji se do 15. prosinca održava u HDLU, bit će predstavljen prvi godišnji pregled hrvatskih likovnih umjetnika na tržištu umjetnina. Analizirajući dostupne cijene koje su djela hrvatskih autora postigla na aukcijama u Hrvatskoj i svijetu, došli su i do nekih iznenađujućih su zaključaka, ali kako kažu, svjesni su problematične činjenice da se u Hrvatskoj umjetnine prodaju i na crnom tržištu te da je izvješće bez tih podataka nepotpuno. A najveću je promjenu na tržištu umjetnina napravila aukcijska kuća Artmark, govori nam direktor Art Zagreba Daniel Tomičić.
- Riječ je o rumunjskoj aukcijskoj kući koja odnedavno ima i podružnicu u Hrvatskoj, a na njihovim aukcijama ostvaren je promet od više od 400 tisuća eura. Dakle, mi sada možemo govoriti o kupcima koji za umjetnine odvajaju ozbiljne svote novaca, bar za hrvatsko tržište. Ranije toga jednostavno nije bilo, i upravo to je bio okidač za ovaj izvještaj. Značajan događaj je i pojava dvaju hrvatskih internet trgovina koje nude hrvatske autore na globalnom tržištu, Kućća i Kolekcionart - objašanjava Tomičić dodavši da će rezultati njihove analize za 2023. godinu bit će objavljeni i u obliku PDF-a na njihovim stranicama, a za siječanj spremaju izvješće za 2024. godinu.
Najskuplja slika prodana u Hrvatskoj 2023. godine tako je "Dijana u lovu" Vlaha Bukovca iz 1891., koja je postigla cijenu od čak 50 000 eura. No na prvom mjestu autora prema prometu na tržištu umjetnina u 2023. godini, našao se pak Nikola Vudrag s gotovo milijun eura, odnosno 901.256 eura. To je pak, tvrdi Tomičić, anomalija, budući da veliku većinu iznosa čini prodaja jedne skulpture, "Željezna djeva", koja je 2023. prodana na dobrotvornoj aukciji u Poljskoj, a takve, interne i humanitarne aukcije, ne predstavljaju realnu sliku tržišta. Među ostalim hrvatskim autorima na top listi prema prometu na tržištu umjetnina našli su se Oscar Nemon s 286 491 eurom, Vlaho Bukovac s 190 363 eura te Edo Murtić s 123 391 eurom.
S druge strane, u top 10 autorica prema tržišnoj vrijednosti, našla se na prvom mjestu mlada slikarica Iva Zagoda čija su djela prodana u iznosu od ukupno 10 250 eura. Slijedi je Nives Kavurić-Kurtović, jedna od najvećih naših slikarica i prva hrvatska akademkinja s 9 500 eura, a na trećem mjestu je slikarica i grafičarka mlađe generacije Tea Lovrić s 9 377 eura. Četvrto mjesto s 8 818 eura zauzela je Justina Cici Tommaseo Sursock po čijoj bi se nevjerojatnoj životnoj priči mogao snimiti film, ali za koju šira javnost gotovo pa i ne zna. Ta slikarica podrijetlom iz Splita koja je život provela u Egiptu i Libanonu slavna je postala po svojim fantastičnim portretima među kojima su se našli i oni supruge iranskog šaha Reze Pahlavija te obitelji Rockefeller...
Ipak, nismo mogli ne primijetiti doista golemu diskrepanciju između tržišne vrijednosti autora i autorica. Koji su tome razlozi, upitali smo Daniela Tomičića?
- Nažalost, kao i u mnogim drugim područjima pa tako i u umjetnosti, žene zarađuju manje. Razloge za to možda najbolje ilustrira anegdota koju sam nedavno čuo od jednog zagrebačkog galerista. U njegovu galeriju došao je čovjek zainteresiran za kupnju jednog rada i zamolio ga je da mu pokaže njegovu autoricu. Ono što se zatim dogodilo me doista šokiralo, jer kazao je kako je ta umjetnica "zgodna i mlada" te da će se sigurno udati, neće nastaviti razvijati svoju karijeru, cijene njenih radova neće rasti i zato ipak neće kupiti njeno djelo. Takve predrasude su nažalost jedan od poražavajućih razloga zbog kojih kolekcionari ne kupuju radove ženskih autorica - kaže Tomičić.
Analiziramo li 101 hrvatskog autora prisutnog na tržištu umjetnina prema stilu, dolazimo do zaključka da gotovo 60 % pripada umjetnosti moderne, dok 23% čine autori postmoderne, stoji u izvješću Art Zagreba. Nadalje, median godina rođenja hrvatskih likovih autora na tržištu je 1924. Pri tome, najstariji autor je Martin Kolunić Rota rođen 1532., ali on je, kako navode, izuzetak, jer kontinuitet počinje s Vlahom Bukovcem, rođenim 1855. Najmlađi autori su Luisa Pascu i Bartol Galović, rođeni 2000. Također, 67 % autora su preminuli, dok usporedbe radi u Ujedinjenom kraljevstvu, samo 33 % tržišta odnosi se na preminule autore.
Iznimno je zanimljivo, navodi Tomičić, da na tržištu umjetnina gotovo da nema hrvatskih autora triju desetljeća, 1960.-90., s izuzetkom četiri autora: "Možda se ta djela prodaju na neke druge načine, primjerice, direktno putem galerija, ali do aukcija nisu došli. Koji je razlog tome možemo samo spekulirati. Možda je riječ o tome da je kad su ti umjetnici bili takoreći u naponu snage, Hrvatsku zahvatio rat što je utjecalo na njihove karijere i mogućnost plasiranja na tržištu".
Iako se brojni zaključci mogu izvući iz ovog istraživanja, Tomičić ističe kako je ovo samo početak, jer riječ ipak o tek jednoj godini. Njihov je cilj, navodi, da Art Zagreb, osim sajma, jednom godišnje postane i relevantan izvor informacija o prodaji umjetnina, stvori ozbiljnu bazu podataka i na taj način pomogne trenutnim, ali i budućim i potencijalnim kolekcionarima te hrvatskom tržištu umjetnina u cjelini.
