Od Mediterana do Tibeta, od Sibira do Novoga Zelanda, od prvih poznatih autora iz antičkih vremena do književnika rođenih prije tridesetak godina - to je zemljopisni i vremenski raspon koji obuhvaća Leksikon stranih pisaca, kapitalno izdanje koje danas u podne predstavlja njegov nakladnik, zagrebačka "Školska knjiga".
Na golemom poslu bio-bibliografske obrade svih relevantnih pisaca svijeta svih vremena glavna urednica Dunja Detoni-Dujmić okupila je stručni "tim snova" - najistaknutije hrvatske (za neke manje književnosti i strane) književne znanstvenike, ponajbolje poznavatelje nacionalnih književnosti i njihovih reprezentativnih autora, njih oko 140. Uredništvo, u kojem su Sonja Bašić, Miroslav Beker, Aleksandar Flaker, Gabrijela Vidan, Ivo Vidan, Vladimir Vratović, Mate Zorić i Viktor Žmegač, iskustvo u leksikonskome predstavljanju stranih pisaca steklo je prije četrdesetak godina kad je prvi put hrvatskoj kulturnoj javnosti bio ponuđen sličan priručnik. Od staroga vodiča po svjetskoj književnosti kroz imena njezinih najboljih pera, novi se razlikuje osuvremenjenom koncepcijom i znatno povećanim opsegom. Na oko 1200 stranica Leksikon donosi natuknice o 2634 pisca, predstavnika čak stotinu jezičnih skupina!
Uz provjerene svjetske klasike - tumači uredništvo svoje kriterije za odabir pisaca - uz pripadnike dominantnog književnog kanona, te pisce visoko cijenjene u nacionalnim obzorima, Leksikon sadrži i one pisce koji su postavili temelje pismenosti neke "male", zemljopisno od nas udaljene književnosti. Među piscima beletristima (prozaicima, pjesnicima, dramatičarima) našli su se i najbolji dječji pisci i ugledni tvorci žanrovske književnosti (znanstvenofantastične, kriminalističke...), a zastupljeni su i autori književnih podvrsta (memoaristi, feljtonisti, esejisti, putopisci, kritičari...). Uvršteni su i važniji pisci nekih znanstvenih područja: filozofi, psihoanalitičari, estetičari, književni povjesničari, teoretičari, pa i pripadnici drugih umjetnosti ili zanimanja koji su i pisali (npr. Michelangelo, da Vinci, Giordano Bruno...). Neki su autori i opusi "stali" u samo desetak redaka, neki su dobili nekoliko stranica - Shakespeare, razumljivo, najviše: čak 300 redaka.
Svaka natuknica uz osnovne biografske podatke i naznake o najvažnijim djelima donosi i popis prijevoda na hrvatski jezik. O djelima se ne piše naširoko, jer projekt Leksikona stranih pisaca prvim sveskom nije završen; uslijedit će uskoro još jedan svezak koji će u oko tisuću natuknica obraditi najvažnija djela pisaca uvrštenih u prvu knjigu, te najpoznatija kolektivna i anonimna djela svjetske književnosti.
M. Jurišić
