Povodom obilježavanja 300.obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, jednog od najistaknutijih hrvatskih filozofa i znanstvenika 18. stoljeća, prof. Stipe Kutleša iz zagrebačkog Instituta za filozofiju održao je u Hrvatskom centru u Beču predavanje pod naslovom "Ruđer Bošković – prethodnik suvremenih znanstvenih teorija“.
Organizator predavanja bila je Matica Hrvatska u Austriji u suradnji s HKD-om Napredak u Beču.
– Ovaj svestrani renesansni um na svim je poljima bio vrlo uspješan i dao je velik doprinos znanosti ostavivši iza sebe brojna djela u kojima iznosi svoje znanstvene teze i teorije – rekao je prof. Kutleša govoreći o životu i radu hrvatskog znanstvenog velikana svjetskog glasa čije područje djelovanja seže od astrologije, optike, geodezije, geofizike, arheologije, matematike do filozofije, teologije, diplomacije i književnosti. Istaknuo je kako je ovaj isusovac, koji je bio veliki znanstvenik i čovjek, upravo za boravka u Beču završio svoje remek-djelo "Teorija prirodne filozofije“, koja je svedena na zakon sila. Boškovićeva teorija sila sadrži spoznaje do kojih je moderna fizika došla tek gotovo dva stoljeća kasnije.
– Za njegov status vodećeg europskog autoriteta na području statike i graditeljstva znala je i austrijska carica Marija Terezija, na čiji je zahtjev Bošković riješio problem statike tadašnje carske, a današnje Nacionalne knjižnice u Beču – dodao je prof. Kutleša, napomenuvši kako je Boškoviću, koji je utemeljio zvjezdarnicu u Breri kraj Milana, povjeren i iznimno zahtjevan zadatak rješavanja problema pukotina u kupoli bazilike sv. Petra u Rimu.
– Bošković je bio pravi Europljanin koji nikada nije zaboravio svoj rodni Dubrovnik i hrvatske korijene – zaključio je prof. Kutleša pred izuzetno brojnim bečkim auditorijem. Glavni tajnik Matice Hrvatske iz Zagreba Zorislav Lukić istaknuo je da se prof. Kutleša već 25 godina sustavno bavi velebnim stvaralačkim opusom Ruđera Boškovića.
Bošković je rođen 1711. godine u Dubrovniku, gdje je počeo školovanje u isusovačkom kolegiju. Bio je član društva Royal Society of London, Akademije u Sankt Peterburgu, rimskog literarnog društva Arcadija, dopisni član Kraljevske znanstvene akademije u Parizu te profesor na mnogim europskim sveučilištima. Umro je 1787. godine u Milanu.
..a ja san mislija (po SANU-mitologiji) , da je bija iz \"Cácka\"??