Slama, drvene grede, pleter, glineni i betonski crijep osnovni su materijali ugrađeni u stvarni prostor krovova zagorske hiže, a po uzoru na te stare tradicionalne krovove što krase Zagorje za potrebe izložbe “Krovovi zagorskog sela” izgrađeni su i novi. Ovoga puta krovovi su se dijelom preselili u Galeriju kao stvarne makete, ispunivši tri izložbene prostorije očuvane zagorske hiže koja je dio ambijentalne cjeline muzeja “Staro selo” u Kumrovcu.
Tako u ovom slikovitom kraju jedinstvenoga očuvanoga etnosela u Hrvatskoj, muzealci na čelu s autoricom izložbe Brankom Šprem Lovrić, angažirali su majstore Izidora Kuhara i Rudolfa Žlendera za izradu tradicionalnih krovova. Krovopokrivač koji prekriva raženom slamom ili šopom zove se “krovec”. Nova žuta slama zamijenila je trošnu, sivu, na krovu gospodarske kuće uz potočić u kumrovečkom “Starom selu”. Prema riječima Branke Šprem Lovrić pokrivanje krova raženom slamom započinje pletenjem “vitica”, pletenica. Zatim se pletenice pričvršćuju na roženice i pruće uz pročelje gdje služe kao zaštita vanjskih roženica od kiše. Prekrivanje šopom počinje odozdo prema gore, a kad se sav krov završi to je idealan ekološki element kuće. Kumrovec se posebno diči dvojicom svojih majstora koji su nekad u kalupima izrađivali trajniji, betonski crijep po uzoru na bavarske majstore. Izložen je pečat obrta Alojza Šplajta. Kako izgleda taj crijep izrađen početkom 20. stoljeća “uživo” svjedoči nekoliko kuća etno sela u Kumrovcu koje je jedina naša dobro očuvana cjelina. Druga polovica 20. stoljeća donijela je promjene i na krovove se sve više postavljao industrijski biber crijep.
– Da bi u zadanom prostoru posjetitelji što vjernije i osjetilno-taktilno doživjeli vrste i strukturu građe krovova, izložili smo autentične materijale. Predstavila sam tri tipa krova, ali ne onako kako ga vidimo “izvana”, već kako krov izgleda iznutra, kad ga doživljavamo “s tavana”. Željela sam da posjetitelji osjete miris ispletene slame i drvenih greda te tople ambijente koji su i danas mogući u našem kraju – rekla je Mirjana Drempetić Hanžić Smolić, kiparica i likovni pedagog koja je postavila izložbu.
