Dok od 25. do 27. studenoga povjesničari umjetnosti održavaju svoj 3. kongres u Muzeju Mimara u Zagrebu u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti, a točno tih dana i sati arhitekti se, također na trećem kongresu, susreću u Splitu i raspravljaju o temi ApolitikA - arhitektonskih politika, a organizatori su Udruženje hrvatskih arhitekata i Komore hrvatskih arhitekata. Iako oba skupa imaju mnogo dodirnih točaka, pa čak i sudionika koji će putovati s jednoga u drugi grad, posebice kad su u pitanju arhitektonske teme i problemi odnosa prema prostoru, ispalo je da se vremenski u dlaku preklapaju. Što je, zapravo, šteta. Barem zbog medija.
Povjesničari umjetnosti u Zagrebu
- Raznolik je Kongres povjesničara umjetnosti. Teško je nametnuti neku zajedničku temu. Zanima nas pitanje prostora i odnosa prema prostoru, zatim spomenici i povijesni krajolik, ali i suradnje i integracije naših i europskih stručnjaka. Prijavljena su 104 sudionika od kojih će mnogi dati kritičke opaske o pitanju prostora, vrednovanja povijesnih cjelina i zaštite spomenika. Nastojimo biti “savjest društva” i zalagati se za vrijednosti našega prostora. Bit će predstavljeno dosta radova s novim istraživanjima. Bitno nam je da se naši znanstvenici druže, razmjenjuju mišljenja i što bolje surađuju, rekao nam je dr. Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Arhitekti se okupljaju u Splitu
Na drugoj, jadranskoj strani, arhitekti su tematski određeniji. Oni svojim skupom ApolitikA žele prodiskutirati o temeljnim pretpostavkama koje bi osigurale kvalitetne gradnje uz održiv razvoj našeg okoliša. Namjera im je donijeti neke smjernice za vrlo konkretne i neophodne promjene koje uvjetuju naše svakodnevno djelovanje, kao i ciljeve do 2013. godine, navodi se u najavi trodnevnoga 3. kongresa arhitekata s domaćim i inozemnim sudionicima. U sklopu “Hrvatskog bloka” govorit će se o gradskim primjerima tri obalna grada - Dubrovnika, Splita i Zadra. Petak je rezerviran za prezentacije stranih iskustava među kojima su za Hrvatsku posebno bliski slovenski, austrijski i irski primjeri. Zadnji dan donosi razgovore o održivosti, ekologiji i arhitektonskoj politici do 2013. godine.
Povedite ih u Lužnicu da vide gdje se planira gradnja autoceste - uz barokni dvorac, uz rub engleskog perivoja pa da se dive našem čuvanju spomenika i spomeničkih cjelina!