Pobjedi konzervativaca na izborima u Velikoj Britaniji zasigurno se ovih dana vesele i slavni umjetnici Gilbert & George koji završavaju zadnje pripreme za veliku izložbu koja se 10. lipnja otvara u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Iako u svojoj društvenoj i političkoj opredijeljenosti podržavaju stabilnu, konzervativnu (ne)promjenjivost, ovaj svjetski poznat umjetnički duo u vizualnom je izražavanju sve samo ne konzervativan.
Dolaze ikone stila
Valjda su Gilbert & George tek jedan od dokaza kako uglađena gospoda mogu biti vrckavi, šoumeni, umjetnici koji znaju zabaviti društvo svojim gegovima, koji u umjetničkim slikama mogu interpretirati sve; od simbola britanske zastave aplicirane na odijela do duhovitih plesnih varijacija i preobražavanja slavnoga can-cana. A cijeli je svijet već odavno naviknut na njihove zajedničke izložbene nastupe koji traju pune 43 godine, od prvoga susreta u Školi likovnih umjetnosti St. Martin u Londonu. Bio je to gotovo fatalan susret Talijana Gilberta Proescha rođenog u Dolomitima 1943. godine s godinu dana starijim Georgeom Passmoreom iz engleskog Davona. Već nakon godinu dana druženja i zajedničkoga rada otvorili su 1968. godine prvu izložbu “Tri djela” u londonskom Frank Sandwich baru. Godinu dana kasnije uslijedile su izložbe Živih skulptura, Novinskih skulptura i Poštanskih skulptura, a prvu galerijsku izložbu zabilježili su 1971. godine. Nakon toga do današnjega dana brojni su njihovi nastupi diljem svijeta. Među velikim izložbama navodimo da su 2005. predstavljali Veliku Britaniju na venecijanskom bijenalu, a prije nekoliko godina za zagrebačku izložbu u Muzeju suvremene umjetnici slavni je par priredio ciklus ”Jack Freak Pictures”. U tim je slikama sažet čitav njihov prijašnji rad pa ih Michael Bracewell zove i “sabranim djelima” Gilberta i Georgea. One imaju i veliko sjedinjene tematike i osjećaja koje već više od četrdeset godina istražuju u svojoj umjetnosti; to je osvajanje novih emocionalnih teritorija. Te slike posjeduju magično, obredno ozračje, u isti mah grozničavo, silovito i prožeto dvosmislenom paradnošću – kao da je nacionalnu pompu zarazila moralna panika, u starijem, klasično mitološkom smislu, u kojem bi bog Pan moćno kriknuo ne bi li rastjerao neprijatelje. U tim se slikama ogledaju lucidni snovi šamanskih komedijaša dovedenih s ulica Istočnog Londona, zaključuje Bracewell.
