neke u većoj količini

Baš kad smo se 'riješili' čaša i plastičnog pribora... Znate li da i ove stvari sadrže štetnu prastiku?

otpad
Grgo Jelavic/PIXSELL
17.02.2022.
u 09:30

Prema procjenama znanstvenika, svake godine u oceanima završi osam milijardi kilograma plastike koji dalje putuju morima čak 192 zemlje...

Zadnjih nekoliko godina stručnjaci sve glasnije upozoravaju da desetljeća nebrige o okolišu polako dolaze na naplatu, a suočene sa  smanjenjem prirodnih resursa, rapidnim izumiranjem životinjskih vrsta, promjenom razine mora i temperature, Vlade cijeloga svijeta donose prijedloge i zakone koji podupiru održiviji način života i ograničavaju proizvodnju predmeta od plastike.

 Ovo je deset najzdravijih namirnica koje biste trebali jesti za doručak:

otpad
1/10

Naime, prema procjenama znanstvenika,  svake godine oceanima završi osam milijardi kilograma plastike koji dalje putuju morima čak 192 zemlje..., a ako vam to zvuči strašno i htjeli biste izbaciti plastiku iz svakodnevne upotrebe, pogledajte što ju još sadrži, a da mnogi ni ne znaju...

Žvakaće gume

Većina običnih žvakaćih guma u sebi zapravo nema nikakvu gumu već plastiku za jednokratnu upotrebu, a Metro piše da samo Britanci godišnje prožvaču oko - 100.000 tona žvaka!

O sadržaju žvakaćih guma se ne govori mnogo jer proizvođači svoje formule čuvaju kao poslovne tajne, pa u opisima koriste izraze poput 'baza gume'...

Ipak, mnoge te baze nisu od gume već od polietilena - materijala zastupljenog u plastičnim bocama i vrećicama.

Ako vam to smeta, potražite možete potražiti žvake na biljnoj bazi koje se proizvode isto kao i prije više stotina godina; s gumastom bazom iz drveta 'chicle' pa su bez plastike i biorazgradive.

Odjeća

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Lauren 🕊️ (@lauren.cht)

Mnoga naša odjeća sadrži plastiku, odnosno poliester, najlon, ​​akril i poliamid, a prema istraživanju udruge Friends Of The Earth iz 2018., plastika prevladava u većini novijih odjevnim predmeta i u prosjeku čini 64 posto materijala. 

Svaki put kad se ta odjeća opere, gubi milijune sitnih plastičnih mikrovlakana (manjih od pet milimetara i tanjih od vlasi kose) koji iz perilica rublja izlaze kroz filtere i često završe u morima gdje na sebe često 'nalijepe' i druge štetne kemikalije. Morske životinje jedu ta otrovna vlakna i potencijalno ih prenose dalje kroz prehrambeni lanac... Istraživanja su tako pokazala da ih često pune budu školjke, a posebno velike količine pronađene su u dagnjama.

Alternativa odjeći punoj plastike može biti starija i rabljena odjeća u kojoj ona nije korištenja, ali i komadi od prirodnih vlakana kao što su vuna ili pamuk.

Limenke

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @the_cans_collector

Aluminijske limenke za hranu i piće obložene su plastičnom smolom, obično epoksidnom, koja sprječava koroziju njihovog sadržaja; a prema časopisu Wired, bez epoksidnog štita, limenka Coca-Cole korodirala bi za samo tri dana...

Veliki postotak plastike u limenkama čini bisfenol-A (ili BPA), kemikalija povezana s brojnim zdravstvenim problemima, od srčanih problema do nenamjernog povećanja tjelesne težine i hormonalnih poremećaja, a koju je EU klasificirala kao otrov za ljude i okoliš.

Prema stručnjaku za okoliš, profesoru i pedijatru s Sveučilišta New York Leonardu Trasandeu, razina BPA može se smanjiti u samo par dana za čak dvije trećine; samo kad bi se izbjegavala konzervirana hrana.

Šljokice

Često su sastavni dio kozmetičkih proizvoda, a dodaju se i na čestitke, omote i naljepnice za poklone. Šljokice su napravljene od kombinacije aluminija i plastike zbog čega je 2020. nekoliko trgovačkih lanaca mješovite robe; poput Morrisonsa, Waitrosea i John Lewisa; objavilo da ih ni u vrijeme božićnih blagdana neće stavljati u svoje proizvode.

Kreme za sunčanje

Prema pisanju Financial Timesa, čak 72 posto krema za sunčanje sadrži plastiku – i to u nevjerojatno velikim količinama pa jedna procjena kaže da u bočici kreme može biti između 10 i 100 trilijuna čestica plastike. Osim što šteti okolišu, veća količina mikročestica plastike može štetiti i ljudima jer ih koža apsorbira pa dalje putuju kroz krvotok.

Zbog toga je pod imenom Beat The Microbead pokrenuta i velika kampanja protiv plastike u kozmetici, a njeni voditelji kažu da se plastika kremama za sunčanje dodaje iz nekoliko praktičnih razloga; poput spajanje sastojaka u proizvoda i držanja svih na okupu, kako bi krema na koži napravila tanki sloj koji ju čini vodootpornom, te jednostavno jer je mnogo jeftinija od nekih drugih materijala koji se mogu koristiti.

Srećom, mnogi su kozmetički brendovi danas svjesni opasnosti plastike i odlučuju ju ne koristiti u svojim SPF proizvodima, a popis nekih od njih možete pronaći na stranici kampanje Beat The Microbead.

Akcija čišćenja podmorja u Puli: Iz mora izvučena olupina kamiona

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije