Prvi dan ljeta poznat i kao ljetni solsticij ujedno je i najduži dan u godini. Sunce će sjati izravno preko Rakove obratnice, dok će Sjeverni pol doseći svoj maksimalni nagib prema suncu, a što se ide više prema sjeveru bit će više svjetla pa će tako Sjeverni pol imati 24-satnu dnevnu svjetlost, poznatu kao "ponoćno sunce" ili polarni dan.
Iako je već neko vrijeme toplo, ljeto službeno počinje tek danas. To je zbog toga što je danas prvi dan astrološkog ljeta, a ne meteorološkog. Meteorološko ljeto počelo je još 1. lipnja i traje do 31. kolovoza.
Polarni dan ili ponoćno sunce je prirodni fenomen koji se pojavljuje sjeverno od Arktičkog kruga i južno od Antarktičkog kruga, a do njega dolazi jer Sunce ne izlazi ispod obzora i sija 24 sata na dan.
Vrijeme tijekom kojeg sunce ne zalazi ovisi o zemljopisnom položaju mjesta. Broj dana u godini gdje je ponoćno sunce vidljivo povećava se dalje prema polovima. Međutim, u Antarktičkom krugu nema stalnih ljudskih naselja.
Baš kao i zimski solsticij, ljetni solsticij ima veliko značenje za pagane, drevne i moderne. Sjeverno-europski pagani još uvijek slave ljetni solsticij festivalom Midsummer, gdje se mnogi okupljaju kako bi gledali sunce kako dosiže najvišu točku u monolitnim strukturama Stonehengea.
Ostale suvremene proslave uključuju ogromne krijesove i lomače. Katolička je crkva pokušala integrirati festival u blagdan poznat kao blagdan Sv. Ivana Krstitelja koji je ove godine u subotu, 24. lipnja.
