Kako su hrvatski otoci dobili svoja imena? Priče su fascinantne!
Znate li kako su hrvatski otoci dobili svoja imena? Neki su ih naslijedili iz davne povijesti i mitologije, ali neki su otoci dobili imena iz sasvim drugih razloga. Postoje mnoge teorije o tome kako su dobili imena po kojima su danas poznati, a mi vam otkrivamo najvjerojatnije podrijetlo imena nekih od otoka, piše Croatia Week.
Brač: Grčko ime otoka koji je danas poznat kao Brač bilo je 'Elaphousa', očito izvedeno od elaphos (jelen). Na temelju toga se nagađalo da je izvorni naziv otoka možda izveden iz riječi za 'jelen'. Polibije i Plinije bilježe naziv otoka kao 'Brattia' koji se zatim razvio u Brač.
Cres-Lošinj: U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedinstveni otok. Tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka kako bi se skratio tzv. Jantarski put. Postoji nekoliko teorija o tome kako je otok Cres dobio ime. Jedan je da je izveden iz proto-indoeuropskog '(s)quer' što znači 'litica'.
Drugi, povijesno ispravniji, je iz klasične antike kada su grad osnovali i naselili stari Grci koji su ga zvali 'Chersos', što znači 'pusta zemlja' ili 'neobrađena zemlja'. Ovo je na kraju preinačeno u Cres. Cresko-lošinjsko otočje u antičko se doba nazivalo Apsyrtides. Ime je povezano s legendom o mitskom junaku Apsirtu. Priča kaže da su pomorci Agronauti predvođeni Jasonom ukrali zlatno runo kralja Eeta i njegovu kćer Medeju i pobjegli od kraljevog sina Apsirta koji ih je progonio. Kad ih je konačno sustigao kod Osora, Jazon i Medeja su ga prevarili i ubili, a dijelovi njegova tijela stvorili su Apsyrtide, Apsyrtovo otočje.
Hvar: Otok su stari Grci nazivali ‘Pharos’, što znači ‘svjetionik’. Međutim, nije jasno dolazi li ime doista od grčke riječi za svjetionik. Kao dio rimske provincije Dalmacije, otok je bio poznat kao Pharia, a kasnije i Fara. Pod lingvističkim utjecajem došljaka, službeni naziv postaje 'Quarra' jer slavenski jezici izvorno nisu imali glas 'f'. Kasnije je naziv promijenjen u Hvar.
Korčula: Korčula je adaptacija izvornog naziva otoka koji su mu dali Grci, a to je bilo 'Korkyra'. Budući da je grčki otok Krf također nosio ime Korkyra, dodana je Melaina (tamna, crna) pa je Korčula izvorno bila poznata kao 'Korkyra Melaina'. Korkyra je povezana s legendom o lijepoj nimfi Kerkyri, kćeri Asopa, boga rijeka. Posejdon, bog mora, zaljubio se u nju, oteo ju i držao u zatočeništvu na otoku.
Krk: Otok Krk naseljen je oko 10.000 – 15.000 godina prije Krista. Prvi poznati stanovnici Krka bili su Japodi, ilirsko pleme, koje su naslijedili Liburni. Grci su u svoje vrijeme sve kvarnerske otoke nazivali Apsyrtides i Elektrides (jantarni otoci) jer su trgovali visoko cijenjenim fosiliziranim jantarom smole drveća s Baltika za cijeli Mediteran. Liburni su otok nazivali ‘Curicum’, a to je ime označavalo one koji su naseljavali kameni otok Kar-ikt. Ovo je kasnije skraćeno u hrvatski naziv Kark, zatim Kerk i Krk pod kojim je otok i danas poznat.
Mljet: Stari Grci ponovno su utjecali na podrijetlo imena otoka prema izvornom nazivu 'Melita' ili 'med' koji je tijekom stoljeća evoluirao u slavensko ime - Mljet.
Pag: Postoje mnoge teorije o tome kako je otok Pag dobio ime, no najprihvaćenija je ona koja potječe od latinske riječi 'pagus' što znači 'granica iscrtana na tlu'. Sama riječ pagus korijen je riječi romanskih jezika za državu ili zemlju.
Rab: Otok Rab se prvi put spominje oko 360. godine prije Krista, a zatim od strane grčkih i rimskih geografa pod imenom 'Arba'. To ime pripadalo je Liburnima, dosad najstarijim poznatim stanovnicima otoka. Arba je bilo i ime liburnskog naselja u današnjem gradu Rabu. Nije sigurno koliko je ovo ime staro. Ilirsko-liburnska riječ Arb značila je ‘taman, nejasan, zelen, šumovit’. Stoga naziv Arba treba shvatiti kao toponim koji znači 'Crni otok', zbog bogate borove šume koja je nekada rasla na otoku. U hrvatskom jeziku nastao je Rab, oblik koji vjerojatno seže još iz 7. stoljeća.
Šolta: Šolta se nalazi zapadno od otoka Brača, južno od Splita i istočno od otoka Drvenik Mali i Drvenik Veli. Otok je naseljen od prapovijesti, a prvi put ga spominje Pseudoskilaks u 4. st. pr. Kr. pod imenom Olyntha. Otok je kasnije nazvan Osolent. Dolaskom Hrvata ime je kroatizirano u Sulet. Pod tim imenom otok je bio poznat sve do prijelaza stoljeća, kada je pod utjecajem mletačke vlasti hrvatsko ime romanizirano u oblik Šolta.
Vis: U 4. stoljeću prije Krista Grci su osnovali koloniju Issa na današnjem otoku Visu. Smatra se da je Issa na ilirskom značila ‘lječilište’ jer su u rimsko doba ondje bile velike kupke. Tada je pod vlašću Mletačke Republike bio poznat kao Lissa. To su onda Hrvati dalje modificirali u Vis. Issa je također nekadašnji naziv grčkog otoka Lezbosa.
