Za svaki sport je potrebno napraviti kondicijski program uvažavajući specifičnosti pojedinog sporta odnosno treba razvijati one faktore koji će najviše doprinijeti uspjehu u tom sportu. U ovom radu ćemo se ukratko osvrnuti na potrebu i primjenu kondicijskog treninga u košarci. Napisan je velik broj knjiga i članaka o toj temi, a ovdje će biti analizirani neki.
Kondicijski trening
Velik broj trenera zna pretjerivati sa količinom aerobnog treninga smatrajući ga važnijim od nekih drugih, pa ćemo zbog toga iznesti par razmišljanja vezanih uz aerobni trening.
Istraživanja pokazuju da se aerobni kapacitet košarkaša tijekom sezone ne mijenja, te da su prednosti visoko razvijenog aerobnog kapaciteta za košarku ograničene odnosno da ne utječu na uspjeh u košarci u tolikoj mjeri.
Također prema nekim istraživanjima prevelika količina aerobnog treninga može smanjiti odnosno negativno utjecati na dobivanje bezmasne mišićne mase, jakosti i eksplozivne snage.
Druga istraživanja pokazuju da se putem intervalnog treninga mogu poboljšati glikolitički i oksidacijski kapaciteti, te tolerancija na laktate dok to nije slučaj sa aktivnostima niskog intenziteta.
U članku od Taylora (2004) predstavljen je taktički metabolički trening s ciljem poboljšanja prvenstveno anaerobnih sposobnosti. Prema intenzitetu je podijeljen na lagan, srednji i visok. Udaljenosti na kojima se trči nisu veće od dužine košarkaškog igrališta. Posebno je primijenjiv za provođenje van sezone (prijelazni period) s ciljem kada se želi kroz manji broj treninga u tjednu zadržati nivo konidcijskih sposobnosti. Može se provoditi dva puta tjedno.
Što se tiče razvoja pojedinih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti postoji veći broj tehnologija treninga putem kojih se to može postići kao npr. za razvoj eksplozivne snage se može koristiti pliometrijski trening, balistički trening, teškoatletska tehnologija tj. olimpijsko dizanje utega (trzaj, nabačaj i izbačaj) i njegove varijacije.
U radu Simenza i sur. (2005) analizirane su metode treninga koji koriste kondicijski treneri u NBA-u. Rezultati su pokazali da svi treneri koriste metode za razvoj fleksibilnosti, 85% koriste sustav periodizacije, a 95% trenera koriste olimpijsko dizanje utega. Svi treneri koriste pliometrijske vježbe (skokovi i bacanja) sa svojim sportašima. Najčešće korištene vježbe su čučanj i njegove varijacije, te olimpijsko dizanje utega i njegove varijacije.
Primjeri programa
Simmons (1985) iznosi zanimljiv godišnji kondcijski program treninga za košarku.
Prikazati ćemo program treninga za razvoj jakosti koji provodi van sezone i za vrijeme natjecateljskog perioda. Program provodi tri puta tjedno.
Van sezone U sezoni
3x8 trzaj od koljena
8-6-4-2 bench press 8-6
12-12-10-10-8 nožni potisak/iskoraci 12-10
8-8-6-6 vojnički potisak 8-6
8-8-6-6 povlačenja / pullover 8-6
2x12 aduktori 8-6
2x12 nožna ekstenzija 1x12
12-10-8 nožni pregib 10-8
3x8 triceps opružanje 8-6
3x8 biceps pregib 8-6
3x12 podizanje na prste 3x10
Do otkaza valajnje podlaktice
60 trbušnjaci 60
4x12 dubinski skokovi sa opterećenjem
Miller (1985) također iznosi zanimljiv godišnji kondcijski program za košarku koji je podijelio u četiri kategorije:
· Trening jakosti.
· Trening brzine i pliometrije.
· Trening izdržljivosti.
· Trening fleksibilnosti.
Gođišnji raspored je također podijelio u četiri perioda, te za svaki od njih ima određene vježbe i određeno doziranje opterećenja. Prikazati ćemo njegov program za trening snage u natjecateljskom periodu. Trening treba cijela ekipa za vršiti unutar 30 minuta, a pauza je 1 minutu između stanica, te se trening provodi dva puta tjedno.
1. nožni potisak 1x12
2. bacanje medicinske lopte 1x15 sa svakom nogom
3. trenažer za stražnjicu 1x12
4. bench press 1x8
5. leđna ekstenzija 1x12
6. sklekovi na razboju – jednaput do otkaza.
7. potisak 1x8 (brzo sa laganom težinom).
8. triceps sa bučicom u stajanju 1x10
9. pretklon trupa (trbušnjaci) sa medicinkom.
10. preskakanje vijače.
